Vođeni “dubokom pastoralnom brigom“, četvorica kardinala poduzeli su rijedak korak javno objavivši pet pitanja poslanih papi Franji sa željom da se raščisti “velika dezorijentacija i konfuzija” koje obavijaju njegov dokument o Sinodi o obitelji, Amoris Laetitia (Radost ljubavi).
Kardinali – Talijan Carlo Caffarra, Amerikanac Raymond Burke, te Nijemci Walter Brandmüller i Joachim Meisner – poslali su pet pitanja, pod nazivom dubia (latinski ‘sumnje’), uz popratno pismo, Svetom Ocu i kardinalu Gerhardu Mülleru, prefektu Kongregacije za nauk vjere, 19. rujna ove godine.
Dubia su formalna pitanja predana Papi i Kongregaciji za nauk vjere s namjerom da potaknu “da” ili “ne” odgovore, “bez teoloških argumentacija”. Ova praksa je dugogodišnji način komunikacije sa Svetom Stolicom, a usmjerena je prema postizanju jasnoće u crkvenom učenju.
Kardinali su željeli razjasniti “sukobljena tumačenja” iz stavaka 300-305 u 8. poglavlju Amoris Laetitia, što su i njeni najkontroverzniji odlomci, a odnose se na dijeljenje sakramenata rastavljenim pa ponovno ‘vjenčanim’ osobama, te na moralni nauk Crkve.
U priopćenju objavljenom danas, 14. studenog 2016. pod nazivom “U potrazi za jasnoćom: molba za otpetljavanjem čvora u Amoris Laetitia“, govori se da za “mnoge – biskupe, svećenike, vjernike – ovi stavci aludiraju ili čak eksplicitno znače promjenu u disciplini Crkve s obzirom na razvedene koji žive u novoj zajednici“.
No, dodaju da drugi, iako “priznaju nedostatak jasnoće ili čak višeznačnosti u dokumentu, ipak tvrde da se te iste stranice mogu iščitati u kontinuitetu s prethodnim učiteljstvom i ne sadrže modifikaciju u praksi i nauku Crkve“.
Zato je pojašnjenje tih pitanja “vrlo važno” za “život Crkve”, istaknuli su kardinali.
Od objavljivanja dokumenta Amoris Laetitia u travnju, neki crkveni velikodostojnici – najpoznatiji među njima kardinal Walter Kasper i papin savjetnik isusovac otac Antonio Spadaro – inzistiraju na tome da je dokument u kontinuitetu s crkvenim naukom, a ipak nekim ponovno vjenčanima u civilnom braku otvara vrata za prijem sakramenata. S druge pak strane neki, poput nadbiskupa Charlesa Chaputa vjeruju da ga treba čitati u svjetlu nauka i života Crkve, pa samim time ne dopušta nikakvu promjenu u pastoralnoj praksi. (Ovdje vrijedi spomenuti da je mostarski biskup Ratko Perić donio isti zaključak kao i Chaput.)
Kako Papa nije odgovorio na dubia, četiri potpisnika pisma su iz toga iščitali kako i dalje vrijedi razmatrati ova pitanja, uz raspravu, smireno i s poštovanjem, i zato su odlučili obavijestiti ‘cijeli Božji narod o svojoj inicijativi i prikazati svu dokumentaciju‘.
Za kompletan tekst (na engleskom) o ‘dubia’- pismu kardinala Papi, te cijelom priopćenju uz bilješke, kliknite ovdje.
