Andrea Gagliarducci na svom poznatom blogu MondayVatican ovaj tjedan opisuje predstavljanje nacrta dokumenta o reformama u Kuriji, koje bi uskoro mogle pokazati kakvu viziju Crkve ima papa Franjo. Ovdje smo izdvojili neke zanimljivije dijelove.
Pozivanje na «duh pape Franje» u opisivanju novog dokumenta kojim će se regulirati funkcije ureda Rimske kurije je trenutno najistaknutiji dio njegovog predstavljanja. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, naglasio je da se još govori samo o nacrtu, no kardinal Oscar Andrés Rodríguez Maradiaga, koordinator Vijeća za reforme kurije već neformalno spominje kako se vode „duhom papa Franje” u pripremanju dokumenta.
Iako se tek treba shvatiti što uopće znači «Duh pape Franje», sve je jasnije kako ‘Crkva pape Franje’ poprima svoj oblik. Prva godina i pol njegovog pontifikata može se smatrati prijelaznom, bilo je tu skokova unaprijed i koji korak nazad, provokacija i neslužbenih degradacija.
S druge strane, Papa Franjo je već nakon izbora rekao da nije imao specifičan dizajn za Crkvu. No, očito, Franjo je imao vrlo precizne ideje, koje sada uvodi u praksu. Jedna od tih ideja je bila povratak na takozvani «Duh Koncila», odnosno intelektualnu živahnost Drugog vatikanskog koncila koju je on doživio kao mladi svećenik u Argentini.
Druga ideja je potaknuti Crkvu na veći pastoralni angažman, jer je Papa uvjeren da je to jedini način koji Crkvi omogućuje da se bavi potrebama najvećeg broja ljudi – i stoga, pazi na sliku Crkve u javnosti.
Još jedna ideja je bila davanje veće moći lokalnim biskupima, čak i oko vrućih tema kao što su donošenje konačnih presuda u slučajevima vezanih uz doktrinu ili moral.
Ove ideje su pomalo postale stvarnost dok Papa nastavlja govoriti o ‘otvaranju Crkve i pogledu preko vlastite ograde‘. Papa Franjo s pažnjom bira periferije u koje će otići- kako bi mogao imati jači utjecaj na javno mnijenje. Papa mora biti primjer, i mora biti vidljiv. Nadalje, ove ideje su postale stvarnost u obliku “savjetodavnog” tijela koje pomaže u vođenju Svete Stolice, usprkos mnogim kritikama. To uključuje nekoliko vanjskih ‘komisija’ koje raspravljaju o funkcioniranju Vatikana, kao da već postavljene grupe koje rade unutar vatikanskih zidina nisu legitimne; imenovanje Vijeća kardinala koje bi započelo kurijske reforme bez uključivanja nekoga s pravnom pozadinom koji bi pomogao u izradi dokumenata; i konačno, uspostava paralelne kurije, sastavljene od niza novih tijela, ali bez statuta, no još se uvijek raspravlja o njihovoj strukturi i odgovornosti.
Sinoda će biti prvi pravi test za papu Franju. S novim imenovanjima tijekom sinode Franjo će konačno pokazati kakvu viziju Crkve ima na umu. No, iako je duh pape Franje ispunjen kolegijalnošću, također je jasno da u konačnici kardinali baš i nisu kolegijalno slijedili viziju njegovog prethodnika- Benedikta XVI. Umjesto toga, oni su se odlučili za teme o kojima se raspravljalo još prije Benediktovog pontifikata.
Sve će biti razjašnjeno s nadolazećim imenovanjima i ishodima Biskupske sinode. Papa Franjo je pozvan donositi odluke, a te odluke će pokazati kakvu Crkvu on ima na umu.
