Papa Franjo objavio je reskript vezan uz motu proprio “Traditionis custodes”, u kojem pojašnjava da biskupi moraju dobiti odobrenje Svete Stolice prije nego što daju dopuštenje da se župne crkve koriste za euharistijska slavlja s pretkoncilskim obredom i prije nego što dopuste svećenicima, zaređenima nakon 16. srpnja. 2021. godine, koristiti Rimski misal iz 1962.
Kako prenosi Vatican News, Sveti Otac je time nedvosmisleno ponovio dvije točke iz motuproprija Traditionis custodes kojima su redefinirane norme vezane za uporabu Rimskog misala iz 1962. godine.
Zašto su se iz Vatikana namjerili baš na župne crkve i njihove pripadajuće zajednice, te novoređene svećenike u želji da ograniče slavljenje svete mise po starom obredu?
Odgovor je jednostavan. Jer po župama u predgrađima broj redovitih misa koje se slave po tradicionalnom obredu najviše organski raste, obuhvačajući sve veći broj svećenika i vjernika, baš kako je i papa Benedikt zamislio kada je objavio Summorum Pontificum.
Ovaj fenomen se možda ne vidi u Hrvatskoj, iz razloga u koje ne želim sada ulaziti, ali kako sam trenutno u posjetu Australiji, precizno u Melbourne, mogu svjedočiti koliki je porast broja redovitih tradicionalnih misa zabilježen u posljednjih deset godina, otkada sam zadnji put posjetio ovaj grad.
Naime, u jednoj nadbiskupiji koja je po broju nominalnih katolika slična Zagrebačkoj, tradicionalne mise se moglo naći na petnaestak mjesta, odnosno župa (u međuvremenu je biskup uklonio mise u pet župa, kako bi barem djelomično pristao na zahtjeve proizlažle iz motu proprio Traditionis custodes).
Evidentno je kako su mladi svećenici brzo preuzimali župe i dosad su bez prepreke uključivali u dnevni raspored barem jednu misu po starom obredu. Mogu svjedočiti da su ove mise dobro primljene kod župljana jer su te mise prilično popunjena – i to u crkvama u predgrađima gdje nikad nisam mogao ni zamisliti da bi TLM bio tako lijepo prihvaćen među tkz. običnim pukom. Zanimljivo je svjedočiti širokom spektru vjernika koji pohađaju tradicionalnu misu po ovim župama, a možda najupečatljivi je broj doseljenika koji ova misa privlači. Broj vjernika iz Azije, odnosno od Indije i Sri Lanke do Filipina sa jedne strane sve do migranata iz Afrike.
A nakon predivne latinske mise (slika gore) uz Mozartov Requiem za pokojnog papu Benedikta XVI., prišao nam je jedan mladi par i upitao čija je ovo crkva. Radilo se o koptskim kršćanima, koji su privučeni glazbom ušli i toliko bili oduševljeni obredom i vjerom prisutnih da su poželjeli ponovo doći. I oni su našli nadahnuće u misi koju nam Vatikan sada želi oduzeti.
