Članovi njemačkog sinodalnog odbora odlučit će u studenome hoće li odobriti statute kojima bi se uspostavilo novo nacionalno sinodalno tijelo, što bi mogao biti korak koji bi ponovno izazvao napetosti između Vatikana i Katoličke crkve u Njemačkoj.
Izjava na kraju plenarne sjednice sinodalnog odbora u Magdeburgu navodi kako bi novo tijelo trebalo „donositi temeljne odluke o pastoralnom planiranju i budućim pitanjima Crkve od nadbiskupijskog značaja“, kao i savjetovati „o financijskim i proračunskim pitanjima Katoličke crkve u Njemačkoj koja se ne rješavaju na razini biskupija“.
Stvaranje novog nacionalnog sinodalnog tijela bilo je jedno od najkontroverznijih prijedloga koje su sudionici sinodalnog puta iz 2019.–2023. podržali. Sinodalni put bio je suorganiziran od strane biskupske konferencije i laičkog Središnjeg odbora njemačkih katolika, poznatog pod njemačkom skraćenicom ZdK.
Inicijativa je proizvela 150 stranica rezolucija koje pozivaju na uvođenje žena đakona, ponovno razmatranje svećeničkog celibata, propovijedanje laika na misama, veću ulogu laika u izboru biskupa te reviziju Katekizma Katoličke crkve u vezi s homoseksualnošću.
Rezolucija usvojena u rujnu 2022. pozvala je na osnivanje stalnog „savjetodavnog i odlučujućeg tijela“ poznatog kao sinodalno vijeće, koje bi činili biskupi i laici.
Navodi se kako bi novo tijelo „donosilo temeljne odluke od nadbiskupijskog značaja o pastoralnom planiranju, budućim perspektivama Crkve te financijskim i proračunskim pitanjima Crkve koja se ne rješavaju na razini biskupija“.
Međutim, u siječnju 2023. Vatikan je obavijestio njemačke biskupe da ni oni niti sudionici sinodalnog puta nemaju ovlasti osnovati takvo tijelo.
Vatikan je tvrdio da bi sinodalno vijeće predstavljalo „novu strukturu upravljanja Crkvom u Njemačkoj koja bi se … postavila iznad autoriteta njemačke biskupske konferencije i zapravo bi je zamijenila,“ potkopavajući biskupsku vlast kako je definirana u dokumentima Drugog vatikanskog koncila.
Nakon završetka sinodalnog puta u ožujku 2023., osnovano je novo privremeno tijelo, poznato kao sinodalni odbor, s glavnim zadatkom uspostavljanja sinodalnog vijeća do ožujka 2026.
U veljači 2024. Vatikan je zatražio od njemačkog episkopata da odgodi glasanje o statutima prijelaznog sinodalnog odbora, prije pregovora između njemačkih biskupa i službenika Kurije u Rimu.
Među potpisnicima vatikanskog pisma bio je kardinal Robert Francis Prevost, tadašnji prefekt Dikasterija za biskupe, a sada papa Lav XIV.
Njemački biskupi otputovali su u Rim u ožujku 2024. na razgovore s visokim vatikanskim dužnosnicima, nadovezujući se na rasprave o sinodalnom putu koje su započele tijekom njihovog posljednjeg ad limina posjeta 2022. Na sastanku je sudjelovao i kardinal Prevost.
Na nastavku sastanka u lipnju 2024., kojem je također prisustvovao kardinal Prevost, njemački biskupi i Vatikan izdali su zajedničku izjavu, navodeći da će komisija koju je osnovao njemački sinodalni odbor „rješavati pitanja sinodalnosti i strukture sinodalnog tijela.“
Izjava je navela da će komisija „raditi u bliskom kontaktu sa sličnom komisijom sastavljenom od predstavnika nadležnih dikasterija kako bi izradila nacrt.“
Dodala je da su vatikanski dužnosnici zatražili da se naziv „sinodalno vijeće“ ukine i da se promijene drugi neodređeni aspekti predloženog tijela.
Izjava je istaknula da novo tijelo ne bi smjelo biti „ni iznad ni na istoj razini kao biskupska konferencija.“
Na prošlotjednom sastanku u Magdeburgu vodila se „živa rasprava o strukturi“ novog tijela, prema priopćenju koje su izdali organizatori.
Prema izvještaju portala Katholisch.de, službene vijesti Katoličke crkve u Njemačkoj, došlo je do „žestoke“ rasprave o tome koliko bi članova ZdK-a trebalo biti u budućem tijelu.
„Neki članovi sinode postavili su pitanje treba li nužno biti jednako članova ZdK-a kao i biskupa, ili bi se taj broj mogao smanjiti u korist drugih skupina. Predstavnici laičkog tijela snažno su se usprotivili,“ navedeno je.
Kritičari su doveli u pitanje u kojoj mjeri ZdK točno predstavlja širu katoličku zajednicu u Njemačkoj.
Na kraju su članovi sinodalnog odbora glasali da novo tijelo treba uključivati svih 27 biskupa koji vode njemačke biskupije te jednak broj članova ZdK-a. Dodatne osobe mogu biti izabrane u tijelo od strane biskupa i predstavnika ZdK-a.
Poruka papi Lavu XIV.
Članovi sinodalnog odbora poslali su čestitku papi Lavu XIV. nakon njegovog izbora 8. svibnja.
Poruka je opisala papin prvi pozdrav, u kojem je rekao: „Želimo biti sinodalna Crkva,“ kao „ohrabrenje dok raspravljamo o putu Crkve u Njemačkoj i njezinoj misiji u svijetu na našem saboru.“
„Zajedno težimo — Crkvi koja je hrabra, koja nikoga ne isključuje, koja je otvorena za dijalog, Crkvi koja je usmjerena prema budućnosti u duhu svetog Augustina, kojeg ste citirali: ‘S vama sam kršćanin, a za vas sam biskup,’“ navodi se u poruci papi.
Biskup Georg Bätzing, predsjednik Njemačke biskupske konferencije, primijetio je da je izbor pape pozitivno utjecao na sastanak sinodalnog odbora.
„S poletom novog pape, imali smo konstruktivne rasprave ovdje u Magdeburgu — kao i na prethodnim sastancima — i borili se oko tekstova i odluka,“ rekao je. „Sinodalno tijelo na nacionalnoj razini polako poprima oblik.“
No neki njemački biskupi izrazili su oprez u vezi s potencijalnim utjecajem pape Lava XIV. na projekt sinodalnog puta.
Biskup Essena, Franz-Josef Overbeck, opisao je Lava XIV., prvog papu rođenog u SAD-u, kao „rezerviranog“ u odnosu na pitanja koja se raspravljaju u Njemačkoj.
„Mi zaista živimo u drugačijem svijetu od onoga koji je on iskusio u Peruu,“ rekao je Overbeck, misleći na godine koje je novi papa proveo kao augustinski misionar i kasnije biskup u toj latinoameričkoj zemlji.
Biskup Norbert Strotmann, rođen u Njemačkoj, koji je od 2017. do 2023. bio glavni tajnik Peruanske biskupske konferencije, izjavio je kako ne očekuje da će papa Lav „odgovoriti na regionalne zahtjeve za reformama.“
„On je iskusio — primjerice, u vezi s biskupskom konferencijom u svojoj domovini, SAD-u — koliko je teško pomiriti konzervativne i progresivne struje,“ rekao je Strotmann za njemački katolički portal kirche-und-leben.de.
„Ne mogu zamisliti da će poduzeti korake koji bi ga mogli koštati podrške četvrtine ili trećine vjernika.“
Emeritus biskup Chosice, 78-godišnji Strotmann, dodao je: „U raspravama sam ga doživio kao dobrog slušača i smirujući utjecaj. Nije osoba koja raspiruje tinjajuće rasprave. On može biti netko tko drži globalnu Crkvu na okupu.“
Razvoj događaja tijekom papinskog interregnuma
Nakon smrti pape Franje 21. travnja, Njemačka biskupska konferencija objavila je priručnik za pastoralne radnike o blagoslovu parova u nepravilnim situacijama i istospolnih parova. Kritičari su tvrdili da je dokument, datiran na 4. travnja, u suprotnosti s vatikanskom deklaracijom Fiducia supplicans iz 2023. godine.
Priručnik je odobrio organ poznat kao Zajednička konferencija, koja povremeno okuplja predstavnike biskupske konferencije i ZdK-a.
U međuvremenu, 3. svibnja, biskup Bätzing naglasio je svoju predanost zaređenju žena u Katoličkoj crkvi.
Govoreći na njemačkom protestantskom Kirchentagu u Hannoveru, rekao je: „To želim i učinit ću sve za to.“
Apostolsko pismo Ordinatio sacerdotalis pape Ivana Pavla II. iz 1994. izjavilo je da „Crkva nema nikakvu vlast da ženama podjeljuje svećenički red i da tu odluku moraju konačno prihvatiti svi vjernici Crkve.“
Sudionici sinodalnog puta 2022. godine podržali su rezoluciju kojom se traži preispitivanje Ordinatio sacerdotalis, jer „to nije prihvaćeno niti shvaćeno od naroda Božjega u velikim dijelovima.“
U listopadu 2023. Vatikan je dao do znanja da neće raspravljati o mogućnosti zaređenja žena u razgovorima s predstavnicima njemačkih biskupa o sinodalnom putu.
Na vatikanskoj tiskovnoj konferenciji tog mjeseca, kardinal Prevost izrazio je skepticizam u vezi s „klerikalizacijom žena.“
Rekao je:
„Apostolska tradicija je nešto što je vrlo jasno izraženo, posebno ako želite govoriti o pitanju zaređenja žena za svećeništvo.“
Dodao je:
„Također treba reći da zaređenje žena — a zanimljivo je da su to neke žene same rekle — ‘klerikalizacija žena’ ne rješava nužno problem, već može stvoriti novi problem.“
Na sastanku 9. i 10. svibnja sinodalni odbor usvojio je tekst pod naslovom „Poštivanje odluka savjesti u pitanjima kontrole rađanja – rehabilitacija povrijeđenih supružnika.“
Tekst, koji su navodno ranije razmatrali sudionici sinodalnog puta, ali nije bio usvojen, sadrži „zahtjev za oprost bračnim parovima koji su patili zbog procjene kontracepcije od strane crkvenih predstavnika,“ prema portalu katholisch.de.
Nacrt dokumenta pod naslovom „Učiteljske izjave o bračnoj ljubavi“ imao je prvo čitanje na skupštini sinodalnog puta 2022. godine, ali nije napredovao dalje.
Tekst iz 2022. pozivao je, između ostalog, na promjene u dijelu Katekizma Katoličke crkve koji kaže:
„Legitimne namjere supružnika ne opravdavaju pribjegavanje moralno neprihvatljivim sredstvima (na primjer, direktnoj sterilizaciji ili kontracepciji).“
Nije jasno kako se nacrt iz 2022. uspoređuje s novo usvojenim dokumentom, jer tekst iz 2025. izgleda još nije objavljen.
Članovi sinodalnog odbora trebali bi donijeti konačnu odluku o statutima novog sinodalnog tijela na sastanku 21. i 22. studenoga u Fuldi. U međuvremenu, komisija pod predsjedanjem biskupa Overbecka i profesorice prava Charlotte Kreuter-Kirchhof nastavit će doradu nacrta.
Prema katholisch.de, Overbeck je podijelio prvi nacrt statuta s nadbiskupom Filippom Iannoneom, prefektom Dikasterija za zakonodavne tekstove, prije smrti pape Franje, napominjući da su statuti u fazi revizije.
Kreuter-Kirchhof je navodno rekla da je namjera da statuti budu što kraći, jer im je potrebna samo odobrenje iz Rima.
Sinodalni odbor planira održati šestu i posljednju plenarnu sjednicu u siječnju 2026. godine.
Portal katholisch.de citirao je biskupa Aachena Helmuta Diesera, koji je izjavio:
„Mi smo na početku nečega velikog što će promijeniti Katoličku crkvu u Njemačkoj.“
