Nedavna studija otkrila je da tradicionalna liturgijska iskustva, uključujući primanje euharistije na jezik, ukazuju na snažnije vjerovanje katolika u stvarnu Kristovu prisutnost.
Prošle godine Natalie A. Lindemann objavila je znanstveni članak o vjerovanju katolika u stvarnu prisutnost tijela i krvi Isusa Krista u euharistiji. Lindemann, profesorica na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta William Paterson, nedavno je objavila naknadni recenzirani članak koji koristi veći uzorak i proučava dodatne podatke.
Vjerovanje u stvarnu prisutnost Isusa Krista u euharistiji središnje je za katoličku vjeru, no samo oko 57% katolika u SAD-u sa sigurnošću vjeruje da je euharistija Isusovo tijelo, prema Lindemanninom izvješću.
Nova studija, objavljena u časopisu Catholic Social Science Review, otkrila je da primanje euharistije na jezik, sudjelovanje u župi koja koristi zvona za posvetu te pohađanje župe koja nudi tradicionalnu latinsku misu (TLM) imaju utjecaj na vjerovanje u stvarnu prisutnost.
Istraživanje se temelji na anketi među 860 katolika odraslih govornika engleskog jezika u SAD-u. Skupina odražava omjer muškaraca i žena u odrasloj katoličkoj populaciji SAD-a. Demografska zastupljenost etničkih skupina bila je pristrana prema prekomjernoj zastupljenosti nekih skupina, pa je primijenjena korektivna težina.
Euharistijska vjerovanja sudionika bila su različita: 31% je izjavilo da su sigurni u stvarnu prisutnost, 23,6% je bilo uvjereno da je euharistija samo simbol bez Isusove prisutnosti, 10,5% vjeruje da je Isus vjerojatno prisutan, 19,2% nije bilo sigurno, a 15,8% smatra da je euharistija vjerojatno samo simbol.
Kako „tijelesne i povezane društvene liturgijske prakse” predviđaju vjerovanja
Sudionici su odgovarali na pitanja na skali od 1 do 5. Ocjena 1 označavala je vjerovanje da su „kruh i vino simboli Isusa; siguran sam da Isus nije stvarno prisutan.” Ocjena 5 značila je „siguran sam da je Isus stvarno prisutan u kruhu i vinu euharistije.” Prosječna vrijednost vjerovanja u stvarnu prisutnost na ovoj skali bila je 3,10.
Sudionici koji su barem jednom primili euharistiju na jezik (M=3,27) vjerovali su snažnije u stvarnu prisutnost od onih koji je nikada nisu primili na taj način (M=2,79). Oni koji često primaju na jezik i često vide druge da tako primaju, također su iskazali snažnije vjerovanje u stvarnu prisutnost.
Oni koji uvijek primaju na jezik (M=3,69) pokazali su umjereno snažnije vjerovanje od onih koji uvijek primaju na ruku (M=3). U izvješću se napominje da je, budući da većina sudionika dosljedno prima euharistiju samo na jedan način, upitno tretirati način primanja kao skalarnu varijablu.
Katolici koji smatraju da bi ljudi trebali primati euharistiju na jezik imali su znatno snažnije vjerovanje u stvarnu prisutnost (M=4,32) od onih koji smatraju da se treba primati na ruku (M=2,62). Oni koji su rekli da cijene osobni izbor u načinu primanja nalazili su se između (M=3,37).
U izvješću je navedeno da je 33 sudionika spomenulo kako pandemija COVID-19 i dalje utječe na povećano primanje na ruku.
Uloga tradicionalne latinske mise
„Liturgija TLM-a propisuje euharistijski pobožno ponašanje… stoga je [Lindemann] očekivala da će katolici koji pohađaju TLM u prosjeku imati snažnije vjerovanje u stvarnu prisutnost.” Studija je to i potvrdila: sudionici čije župe nude TLM (M=3,63), bez obzira na to jesu li ga ikada pohađali, pokazali su nešto snažnije vjerovanje od onih čije župe ne nude TLM (M=3,04).
Učinak latinske mise bio je još jači kod onih koji i pohađaju župu koja slavi TLM i koji su ga ranije prisustvovali (M=3,83), u usporedbi s katolicima bez ikakvog iskustva s TLM-om (M=3,07).
Također se pokazao trend snažnijeg vjerovanja među onima koji imaju pozitivan stav o TLM-u (M=3,74) u odnosu na one s negativnim stavom (M=2,44). Oni s neutralnim stavom imali su prosjek 3,60.
„Budući da zvona za posvetu naglašavaju važnost posvete,” Lindemann je rekla da je „predvidjela kako će sudionici čije župe češće koriste zvona za posvetu iskazivati snažnije vjerovanje u stvarnu prisutnost.” Predviđanje se pokazalo točnim. Konkretno, vjerovanje je bilo znatno jače među katolicima koji su uvijek čuli zvona na misi (M=3,43) nego među onima koji ih nikada nisu čuli (M=2,53).
Drugi čimbenici povezani s jačim vjerovanjem u Isusovu prisutnost u euharistiji uključivali su češće pohađanje mise i politički konzervativna stajališta.
Sudionike se također pitalo o položaju svetohraništa na oltaru, no studija nije pronašla povezanost između njegova mjesta i euharistijskog vjerovanja. Spol, dob i etnicitet također nisu imali utjecaja.
