Dok papa Lav XIV. nastavlja razmatrati kako preoblikovati svoju kuriju, vatikanski promatrači usmjeravaju pozornost i na druga važna imenovanja koja bi mogla oblikovati i Crkvu u Rimu i svjetsku politiku: apostolske nuncije.
Ti papinski diplomati imaju ključnu ulogu u predstavljanju Svete Stolice vladama te značajnu ulogu u imenovanju biskupa u zemljama u kojima služe. Papa Franjo je na kraju svoga pontifikata ostavio relativno malo upražnjenih mjesta ili starijih nuncija koji su ostali na dužnosti nakon navršene dobi za umirovljenje, ali među onima koji jesu, nalaze se neki od najvažnijih diplomatskih položaja u svijetu.
Zapravo, papa Lav već je donio dvije važne diplomatske odluke: imenovao je nadbiskupa Piera Pioppa apostolskim nuncijem u Španjolskoj, a nadbiskupa Mirosława Stanisława Wachowskog nuncijem u Iraku.
Dakle, koja su to najvažnija diplomatska imenovanja koja još čekaju odluku Vatikana?
Sjedinjene Američke Države
Kardinal Christophe Pierre već ima 79 godina i gotovo desetljeće služi kao apostolski nuncij u SAD-u, tijekom kojeg je bio svjedok golemih promjena u crkvenom i američkom političkom krajoliku: triju burnih predsjedničkih izbora; skandala iz 2018. oko Theodorea McCarricka; pandemije covida-19; prosvjeda pokreta „Black Lives Matter” 2020. zbog rasnih pitanja i policijskog nasilja; rasprava unutar Američke biskupske konferencije o euharistijskoj koherentnosti; sinodalnog procesa o sinodalnosti; te pokreta za euharistijsko oživljavanje Crkve u Americi.
Budući da će kardinal u siječnju navršiti 80 godina, čini se vjerojatnim da će nakon njegova sljedećeg — i gotovo sigurno posljednjeg — pojavljivanja na jesenskom zasjedanju Američke biskupske konferencije, doći do promjene na Massachusetts Avenue.
Imenovanje novog nuncija u SAD-u bit će snažan pokazatelj načina na koji papa Lav namjerava surađivati s vladom svoje domovine.
A nakon godina napetosti između pape Franje i Američke biskupske konferencije — napetosti koje su ponekad izgledale kao da potječu i od samih papinih pristaša — bit će zanimljivo vidjeti kakvog će diplomata Lav poslati kako bi komunicirao sa svojom američkom braćom u biskupstvu.
Njemačka
Nadbiskup Nikola Eterović nuncij je u Njemačkoj od 2013. godine i također ima 74 godine, pa bi uskoro moglo doći do promjene.
Dok se većina izazovnih apostolskih nuncijatura smatra takvima zbog političke situacije u svojim državama, Njemačka je poseban slučaj jer izazovi dolaze iznutra — iz same Crkve.
Njemačka biskupska konferencija pokrenula je 2019. svoj kontroverzni „sinodalni put”, višegodišnji program koji je često izazivao oštre kritike iz Vatikana zbog svoje temeljne teologije i ekleziologije. Razni kurijalni dužnosnici upozoravali su da prijedlozi sinodalnog puta riskiraju izazvati raskol i proturječe crkvenom nauku o ređenju žena, spolnoj etici i drugim pitanjima.
Eterović je bio oštar kritičar Sinodalong puta, rekavši 2023. da bi njemački biskupi trebali „odbijati ideološku kolonizaciju, uključujući rodnu ideologiju”, čime je izazvao kritike biskupa Georga Bätzinga, predsjednika Njemačke biskupske konferencije.
Eterović je tada također rekao da je sinodalnost „više stvar duha i stila nego struktura… Umjesto osnivanja novih institucija, s rizikom daljnjeg povećanja birokracije, nužno je oživjeti već postojeća dijecezanska tijela“, istaknuo je.
Njegov će nasljednik preuzeti jedan od najosjetljivijih unutarcrkvenih diplomatskih izazova.
Portugal
Apostolska nuncijatura u Portugalu, nekoć jedno od najuglednijih vatikanskih diplomatskih mjesta, danas se smatra svojevrsnim završnim imenovanjem za iskusne nuncije koji se približavaju umirovljenju.
Iako to imenovanje i dalje nosi diplomatsku težinu i profesionalni ugled, posljednji nuncij u Portugalu, nadbiskup Ivo Scapolo, stigao je ondje nakon ozbiljnih kontroverzi na svojoj prethodnoj dužnosti u Čileu, gdje je bio oštro kritiziran zbog načina na koji je postupao u skandalu seksualnog zlostavljanja, a posebno zbog svoje uloge u imenovanju biskupa Juana Barrosa, koji je 2018. podnio ostavku usred optužbi za prikrivanje zlostavljanja, što je izazvalo nacionalnu krizu u episkopatu u koju je u jednom trenutku bio uključen i papa Franjo.
Kada je Scapolo 2019. premješten u Lisabon, čileanska je crkvena scena još uvijek bila u previranju. U mirovinu je otišao ranije, u svibnju 2025., u dobi od 72 godine — tri godine prije obvezne dobi za umirovljenje.
Mnogi se nadaju da će njegov nasljednik u Lisabonu imati mirniji početak mandata.
Sirija
Kardinal Mario Zenari jedan je od najdugovječnijih nuncija na istoj dužnosti — u Siriji je od 2008., a papa Franjo ga je 2016. imenovao kardinalom.
Zenari je vodio vatikansku diplomaciju tijekom Sirijskog građanskog rata, uspona i pada ISIS-a te pada diktature Bašara al-Asada.
No, u 79. godini, njegov odlazak u mirovinu sada je blizu.
Njegov će nasljednik morati upravljati napetostima u zemlji, budući da je Asadovu diktaturu zamijenila prijelazna vlada koju vodi bivši suradnik Al-Qaide, Ahmed Al-Sharaa.
U ranim fazama nove vlade porasle su napetosti s kršćanskim zajednicama, a napadi islamističkih radikalnih skupina su se povećali — uključujući i teroristički bombaški napad u lipnju u pravoslavnoj crkvi u Damasku, u kojem je poginulo 25 ljudi.
Izrael i Palestina
Nadbiskup Adolfo Tito Yllana služi kao apostolski nuncij u Izraelu te apostolski delegat za Palestinu i Jeruzalem od 2021., no već ima 77 godina.
S obzirom na nestabilnost regije, papa bi mogao poželjeti da Yllana ostane u Svetoj Zemlji što je dulje moguće, dok se suočava s tenzijama izraelsko-palestinskog sukoba, rastućim pritiscima na kršćanske zajednice u Svetoj Zemlji i sada mogućnošću postizanja teško dostižnog mirovnog sporazuma.
Humanitarna situacija u Gazi i prijedlog mirovnog sporazuma između Izraela i Palestine zauzeli su središnje mjesto u diplomatskim naporima tijekom prvih mjeseci pontifikata pape Lava. Hoće li Yllana ostati dulje na dužnosti — ili tko će biti imenovan kao njegov nasljednik — bit će jedno od najpomnije praćenih diplomatskih imenovanja pape Lava.
Nikaragva
Nikaragva nije službeno diplomatsko upražnjeno mjesto, jer je nuncijatura ondje zatvorena od 2023., kada je nikaragvanska vlada proglasila nadbiskupa Waldemara Sommertaga personom non grata i prisilila sve vatikanske diplomate da napuste zemlju.
To je protjerivanje označilo eskalaciju režimske represije nad Crkvom: od tada je više od 20% nikaragvanskog klera otišlo u egzil, uključujući trojicu biskupa. Pomoćni biskup Manague, Silvio Báez, u progonstvu je još od 2019.
Štoviše, kako se situacija u zemlji pogoršava i nadzor nad klerom pojačava, vatikanska komunikacija s mjesnom hijerarhijom postaje sve teža.
Pronalaženje načina za uspostavu barem minimalne diplomatske prisutnosti na terenu — dovoljne da se situacija može pouzdano procijeniti i prenijeti — sada je jedan od prioriteta pape Lava.
Vijetnam
Sveta Stolica postigla je značajan napredak u diplomatskim odnosima s Vijetnamom, što je dovelo do imenovanja nadbiskupa Mareka Zalewskog za nerezidencijalnog papinskog predstavnika u Vijetnamu 2018., a zatim i za rezidencijalnog papinskog predstavnika 2023., kada se Zalewski preselio u zemlju u siječnju 2024.
Iako su katolici desetljećima bili progonjeni od strane komunističkih vlasti, Crkva je polako, ali sigurno ostvarila diplomatski napredak: zajednička radna skupina između Vijetnama i Svete Stolice redovito se sastaje, a vijetnamski predsjednik službeno je pozvao papu Franju da posjeti zemlju krajem 2024.
Iako to nije formalno upražnjeno mjesto, glavno pitanje za Vijetnam jest hoće li papa Lav napokon uspjeti uspostaviti pune diplomatske odnose između Svete Stolice i Vijetnama te imenovati Zalewskog prvim nuncijem u toj zemlji.
