Žrtve seksualnog zlostavljanja smatraju da bi religiozna umjetnost svećenika Marka Rupnika, optuženog za zlostavljanje, trebala biti uklonjena ili prekrivena kako bi se žrtvama poštedjela daljnja patnja. Međutim, crkvene vlasti zadužene za ta djela, koja krase istaknute katoličke crkve diljem svijeta, na te su zahtjeve odgovorile na različite načine.
Otac Rupnik optužen je za seksualno i psihološko zlostavljanje desetaka žena pod njegovom duhovnom skrbi krajem 1980-ih i početkom 1990-ih. Katolička crkva ga je nakratko ekskomunicirala 2020. godine, a 2023. godine je izbačen iz isusovačkog reda, ali i dalje ostaje svećenik. Vatikan je još uvijek u procesu donošenja konačne presude u njegovom slučaju.
Odgovarajući na pozive da se Rupnikova djela prekriju ili unište, a reprodukcije uklone s internetskih stranica i publikacija, svetišta u Europi i Sjedinjenim Državama prekrila su svoje sada kontroverzne mozaike. No, druge institucije zauzele su tolerantniji pristup. Neke vlasti, uključujući Rimski biskupijski ured, čekaju na odluku Vatikana prije nego što odluče što će učiniti s njegovom umjetnošću.
Ranije ovog mjeseca, službeni portal Vatican News uklonio je slike svećenikovih prepoznatljivih djela, nadahnutih umjetničkim tradicijama istočnog kršćanstva, sa svoje stranice, nakon godina kritika zbog korištenja tih slika za ilustraciju stranica posvećenih svecima i blagdanima.
Odjel za komunikacije Vatikana nije odgovorio na zahtjev za komentar o nedavnoj promjeni niti je pojasnio odražava li to novu politiku pod papom Lavom XIV. Prošle je godine glavni dužnosnik tog odjela, Paolo Ruffini, branio ostavljanje slika na internetu, rekavši kako njihovo uklanjanje ne bi bila „kršćanska reakcija“ te da ne želi „bacati kamenje“ na osramoćenog umjetnika.
Prema riječima Centra Aletti, škole za umjetnost i teologiju sa sjedištem u Rimu, osnovane 1993. i ranije vođene od strane Rupnika, radionica ima 232 dovršena mozaika i drugih umjetničkih projekata diljem svijeta — pri čemu je velika većina koncentrirana u Europi, posebice u Italiji, gdje se nalazi približno 115 instalacija.
Centar Aletti je prošle godine pritisak za uklanjanje umjetničkih djela iz radionice nazvao dijelom „kulture otkazivanja” i „kriminalizacije umjetnosti”. Ni Rupnik ni radionica nisu odgovorili na zahtjeve za komentar u vezi s ovim člankom.
Neki koji pozivaju na uklanjanje ili prekrivanje umjetnosti tvrde da gledanje tih djela u bogoslužnim prostorima može imati traumatičan učinak na žrtve zlostavljanja, osobito jer Rupnikove optužiteljice kažu da ih je seksualno zlostavljao dok su mu pomagale u stvaranju njegove umjetnosti.
Papinska komisija za zaštitu maloljetnika prošle je godine poslala pismo visokim dužnosnicima Vatikana, pozivajući ih da ne izlažu umjetnička djela poput onih oca Rupnika, „koja bi mogla implicirati bilo oslobađanje od krivnje, bilo suptilnu obranu” optuženih za zlostavljanje.
Tajnik komisije, biskup Luis Manuel Alí Herrera, izjavio je za EWTN News u travnju, kao odgovor na pitanje o slučaju Rupnik, da „umjetnost može biti snažno sredstvo za iscjeljenje, ali sadržaj umjetničkog djela — a posebno identitet njegovog autora — može ponovno traumatizirati nekoga tko je doživio ove strašne zločine [zlostavljanja].”
Francesco Zanardi, osnivač mreže Rete L’Abuso, rekao je za CNA da „u ovom slučaju [Rupnikova djela] nisu umjetnost, već simbol,” koji „stvara probleme za žrtvu, ponajprije zato što održava vezu između Crkve i Rupnika … neprikladnu vezu.”
„Čini mi se očitim da bi ih trebalo ukloniti,” dodao je Zanardi. Također je rekao da je „gotovo uvredljivo” koliko je pažnje posvećeno Rupnikovim umjetničkim djelim
Drugi, pak, vjeruju da Rupnikova umjetnost treba biti shvaćena odvojeno od njega kao osobe i njegovih navodnih zločina. Otac Dino Battiston, kapelan Svetišta Gospe Zdravlja Bolesnika u sjevernoj talijanskoj regiji Veneto, rekao je za CNA da će svetište zadržati Rupnikove mozaike na svom mjestu.
„Ljepota i poruka su jedno… Milosrđe je drugo što ne treba zaboraviti,“ rekao je. „Koliko je umjetnika imalo loše ponašanje s moralnog stajališta… i koliko bismo umjetničkih djela trebali ukloniti ili uništiti.“
Rim čeka Vatikan
U Rimu se Rupnikovi mozaici nalaze na gotovo četrdesetak lokacija, uključujući veliki broj župnih crkava, bolničkih kapela, te kapela redovničkih zajednica i međunarodnih sjemeništa.
Biskupija Rima ima Rupnikova djela u svom glavnom bogoslovnom sjemeništu i u sjedištu biskupijske podružnice međunarodne dobrotvorne organizacije Caritas. Glasnogovornik biskupije rekao je za CNA da će bilo kakva odluka biskupije morati biti donesena u suradnji sa Svetom Stolicom.
Vatikan posjeduje barem tri originalna mozaika ovog umjetnika, uključujući one u kapeli Redemptoris Mater u Apostolskoj palači u Vatikanu, kapeli Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata te u zgradi San Calisto u rimskom kvartu Trastevere.
Papa Franjo je također imao barem jednu Rupnikovu sliku u svom apartmanu u vatikanskoj gostinjskoj kući.
CNA nije dobio odgovor od Ureda za tisak Vatikana niti od Dikasterija za komunikacije o tome što će Sveta Stolica ili Papa učiniti s umjetničkim djelima.
Isusovački red ima djela svog bivšeg člana na pet lokacija u Rimu: u dvije kapele svoje generalne kurije, u kapeli međunarodnog sjemeništa te u kapelama dviju rezidencija.
Rupnikov bivši nadređeni, otac Johan Verschueren, rekao je za CNA-ovog španjolskog partnera, ACI Prensa, da red zasad ne planira ukloniti Rupnikove mozaike iz isusovačkih zajednica, smatrajući to „internim problemom” jer su u privatnim kapelama koje nisu otvorene za javnost.
Otac Verschueren je rekao da se mišljenja o umjetnosti razlikuju ovisno o generaciji te da „zasad samo neki mlađi isusovci u formaciji nisu zadovoljni tim mozaicima. Za školovane isusovce situacija je drugačija.”
Za neke isusovce, rekao je otac Verschueren, mozaici „sada više funkcioniraju kao ogledalo naše pale ljudske stvarnosti: svi smo sposobni za velike i strašne stvari u isto vrijeme. To nas ponizuje i pomaže nam shvatiti da smo svi grešnici kojima je potrebna spasenje i milosrđe.”
Međunarodna svetišta reagiraju — ili ne
Umjetnost oca Rupnika nalazi se u nekim od najpoznatijih katoličkih svetišta diljem svijeta, uključujući Nacionalno svetište Gospe Aparecide u saveznoj državi São Paulo u Brazilu. Druga najveća katedrala na svijetu, svetište Aparecida, ukrašena je s više od 6.100 četvornih metara Rupnikovih mozaika na vanjskom dijelu, koji prikazuju prizore iz Starog i Novog zavjeta.
ACI Prensa nije dobila odgovor od svetišta na upit o sudbini Rupnikovih mozaika.
Krajem ožujka, Svetište Gospe Lurdske, jedno od najposjećenijih svetišta na svijetu, objavilo je da će prekriti mozaike oca Rupnika na ulazima u glavnu crkvu svetišta između kraja ožujka i početka lipnja.
„Trebao se poduzeti novi simbolični korak kako bi se olakšao ulazak u baziliku svima onima koji danas ne mogu prijeći prag,“ rekao je tada biskup Lurda, Jean-Marc Micas.
Osam mjeseci ranije, Vitezovi Kolumba prekrili su mozaike svećenika u dvije kapele Nacionalnog svetišta svetog Ivana Pavla II. u Washingtonu, D.C., i u kapeli u sjedištu Vitezova u New Havenu, Connecticut. Taj dramatični potez predstavljao je najsnažniji javni stav neke veće katoličke organizacije prema umjetnosti bivšeg isusovca.
„Glavni čimbenik [u odluci] bilo je suosjećanje za žrtve,“ rekao je Patrick Kelly, vrhovni vitez Vitezova Kolumba, za EWTN News 2024. godine. „Morali smo dati prednost žrtvama nad bilo čim drugim, bilo kojim materijalnim stvarima.“
Svetište Gospe Fatimske u Portugalu, koje godišnje primi preko 6 milijuna posjetitelja, izjavilo je ranije ove godine da primjenjuje mješoviti pristup: prestalo je koristiti slike Rupnikove umjetnosti u bilo kojem mrežnom ili tiskanom materijalu, ali neće ukloniti mozaike koji prekrivaju cijeli stražnji zid najvećeg i najmodernijeg bogoslužnog prostora svetišta, Bazilike Presvetog Trojstva.
Na južnom mediteranskom otoku Malti, biskupija Gozo izjavila je da ostaje pri svojoj odluci da ne ukloni seriju Rupnikovih mozaika iz Bazilike Nacionalnog svetišta Blažene Djevice Ta’ Pinu, uključujući jedan iznad glavnih vrata.
Ostala istaknuta mjesta s Rupnikovom umjetnošću
Jedno od najposjećenijih svetišta u Italiji, Svetište svetog Pija iz Pietrelcine u San Giovanni Rotondu, također ima Rupnikove mozaike od poda do stropa u svojoj donjoj crkvi, gdje katolici mole na grobu kapucinskog sveca, poznatijeg kao Padre Pio. Mozaici uz pristupnu rampu i u kripti dovršeni su između 2009. i 2013. godine.
Kapucinski franjevci koji upravljaju svetištem u San Giovanni Rotondu nisu odgovorili na pitanje CNA-a hoće li nešto poduzeti u vezi s mozaicima.
Pomoćnik biskupa Caltagironea na Siciliji, čija katedrala ima Rupnikove mozaike na stražnjem zidu svetišta i prednjoj strani oltara od 2015. godine, te čija sjemenišna kapela sadrži sliku Rupnikove radionice iz 2023. godine, rekao je da se ne provodi procjena o njihovom mogućem uklanjanju.
Nakon Italije, Španjolska je europska zemlja s najvećom koncentracijom djela ovog svećenika, s najmanje 12 lokacija koje sadrže njegovu umjetnost. Među njima su istaknuta Katedrala u Madridu (s mozaicima u sakristiji, kapitularnoj dvorani i kapeli Presvetog Sakramenta) i Špiljsko svetište svetog Ignacija u Manresi.
Centar Loyola u Bilbau, vjerski centar povezan s Družbom Isusovom, ima nekoliko mozaika koje je dizajnirao Rupnik, kao i isusovačka crkva u Sevilli.
U izjavi za ACI Prensa, José Luis García Íñiguez, koordinator ureda za komunikacije isusovaca u Španjolskoj, rekao je da je sjedište reda u Rimu ponudilo pokrenuti proces reparacije u neodređenom obliku za 20 Rupnikovih žrtava, ali „za sada nema čvrste odluke o tome što učiniti i kako postupiti s mozaicima.”
