Broj međunarodnih crkvenih vođa koji su stali u obranu pape Lava XIV. nakon verbalnih napada predsjednika Donald Trump i dalje raste.
Kardinal Müller, bivši prefekt Dikasterija za nauk vjere, izjavio je da nitko nema pravo kritizirati Papu kada on vjerno svjedoči Evanđelje mira, dodajući da nitko ne bi smio iskorištavati ime Boga za vlastite interese.
„Nitko ne može očekivati ništa drugo od Svetoga Oca osim njegove predanosti zemaljskom miru među narodima“, rekao je kardinal u izjavi objavljenoj u utorak na austrijskoj katoličkoj stranici Kath.net.
Kardinal Müller također je naglasio da su on i svi kardinali obećali poslušnost Papi te „stati u njegovu obranu i obranu Kristove Crkve čak i pod cijenu vlastitih života“. Njemački kardinal osvrnuo se i na etičke složenosti obuzdavanja opasnih režima poput iranskog, uz istodobno izbjegavanje moralnih zamki vođenja rata.
Svojom izjavom kardinal Müller pridružio se nizu drugih crkvenih vođa izvan SAD-a koji su se suprotstavili Trumpovoj kritici Papina protivljenja ratu s Iranom, izvorno iznesenoj putem društvenih mreža 12. travnja.
Trump je optužio Papu da je „katastrofalan za vanjsku politiku“ te sugerirao da Papa smatra kako je „u redu da Iran posjeduje nuklearno oružje“. Također je kritizirao Lava zbog pretjerane političnosti te sugerirao da je prvi američki Papa izabran tek prošle godine kako bi bio protuteža njegovu vodstvu.
Ostali crkveni vođe pružaju potporu
Među onima koji su stali u obranu pape Lava nalazi se i kardinal Baldassare Reina, generalni vikar Rima, koji je 13. travnja objavio izjavu o „punoj potpori“ Papi „pred uznemirujućim napadima na njegovo učenje o miru“. Evanđelje blaženstava, dodao je, „sama je bit poslanja Crkve i nitko i ništa, zaslijepljeno prividnim sjajem oholosti, neće ga moći zaustaviti“.
Talijanska biskupska konferencija, na čelu s kardinalom Matteo Zuppi, također je izrazila „žaljenje zbog izrečenih riječi“ upućenih papi Lavu XIV., izričito podržavši obranu predsjednika američke biskupske konferencije nadbiskupa Paul Coakley te potvrdivši Papinu ulogu kao Petrova nasljednika u službi Evanđelja, istine i mira.
Kardinal Fernando Chomalí, nadbiskup Santiaga u Čileu, branio je papu Lava, opisujući ga kao „dobrog čovjeka“ i „dosljednog vođu“.
U Engleskoj je nadbiskup Richard Moth iz Westminstera izjavio da papi Lavu XIV. upućuje svoje molitve i potporu dok Papa započinje svoj posjet Africi, pohvalivši njegove stalne pozive na mir i pomirenje. Upozorio je na ravnodušnost prema ratu i patnji, rekavši da je čovječanstvo obilježeno nepravdom te da Crkva mora nastaviti moliti za mir, pravdu i Svetoga Oca.
Dan ranije, nadbiskup John Wilson iz Southwarka pozvao je na molitvu za papu Lava. „Naš Sveti Otac, papa Lav XIV., pokazuje svijetu da pred ratom Bog traži mir“, rekao je. Papa je jasno dao do znanja, dodao je, da „ne možemo stajati po strani i dopustiti da se poruka Evanđelja zloupotrebljava“.
Škotski biskupi pohvalili su Papin „jasan i dosljedan“ poziv na mir, ističući da je njegovo vodstvo svjetionik u presudnom trenutku. „Utišajmo oružje kako bi se čuo glas čovječanstva“, poručili su. „Izaberimo susret umjesto sukoba i hrabrost mira umjesto iluzije moći.“
Široka reakcija međunarodnih crkvenih vođa, uključujući i one različitih crkvenih stajališta, odražava reakciju unutar američkog episkopata. Među kritičarima Trumpova napada nalaze se kardinali Blase Cupich iz Chicaga i Joseph Tobin iz Newarka, kao i biskupi Robert Barron iz Winona-Rochestera i Michael Burbidge iz Arlingtona.
Sam papa Lav odgovorio je predsjedniku Trumpu 13. travnja, na početku svog apostolskog putovanja u Afriku. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Papa je rekao da se ne boji Trumpove administracije niti propovijedanja Evanđelja te je osudio korištenje Božjeg imena za opravdavanje rata.
Papa, rođen u SAD-u, obećao je nastaviti snažno govoriti „protiv rata, promičući mir, dijalog i multilateralizam među državama kako bi se pronašla rješenja problema“. Previše ljudi, rekao je, pati i previše nevinih života se gubi.
Razmatranja o „pravednom ratu“
U svojim komentarima kardinal Müller priznao je da Sjedinjene Američke Države, kao svjetska velesila, „nose posebnu povijesnu odgovornost za mir, slobodu i dobrobit čovječanstva u našem globalnom svijetu“.
Ta odgovornost, rekao je, uključuje „obuzdavanje opasnih režima“ i, u okviru međunarodnog prava, suzbijanje „brutalnih zločina nad vlastitim i drugim narodima“ putem sankcija i vojne sile.
Iranski režim optužuje se za masakr tisuća prosvjednika, pri čemu sama iranska vlada navodi broj od 3.117 osoba, dok organizacije za ljudska prava procjenjuju da broj prelazi 7.000.
Kardinal Müller upozorio je na „politiku popuštanja“ koja se u slučaju Adolf Hitler pokazala „katastrofalnom“ te rekao da iranski režim „mora biti globalno osuđen“ zbog zloupotrebe religije radi opravdavanja ubojstava nevinih.
No dodao je da, iako uništavanje vojnih sposobnosti diktatorskih režima, uključujući nuklearno oružje, može biti moralno opravdano ili čak nužno, tragična je stvarnost da rat ne može biti „čist“ i da oni koji ratuju često snose moralnu krivnju.
„U ovom konkretnom slučaju“, rekao je, „mora se jasno reći da nitko nema pravo kritizirati Papu kada vjerno slijedi poslanje koje je primio od Krista da svjedoči Evanđelje mira.“
„Kristova poruka nadilazi političke interese, a Bog je naš sudac“, dodao je. „I nijedan smrtnik ne smije si umišljati da može koristiti Božje ime za vlastite interese. Ni dobar cilj ne opravdava loša sredstva. Možemo samo raditi i moliti za mir, ali ne pod svaku cijenu, nego za pravedan mir — uključujući i iranski narod, kako bi bio oslobođen režima terora.“
Kardinal Müller rekao je da pravo Izraela na postojanje „nikada ne smije biti dovedeno u pitanje“, dodajući da se nada kako vojna sila više neće biti potrebna. „Papa Lav XIV.“, podsjetio je, „započeo je svoje apostolsko djelovanje biblijskim pozdravom svim ljudima dobre volje: ‘Mir vama!’“
