U suvremenom kaosu spolnog identiteta
Kontroverze se i dalje vode oko naravi i uloge žena dok se suvremeno društvo sve više približava prihvaćanju androgine antropologije. Tijekom posljednjih Olimpijskih igara, gledatelji su bili izloženi nadrealnom prizoru bioloških muškaraca koji su tukli žene boksačice. Onima koji su prosvjedovali rečeno je da ne postoji znanstveni način razlikovanja muškaraca od žena.
Sekularni mentalitet izgubio je iz vida što znači biti žena. Kako je istaknula Carrie Gress, otrovni utjecaj antikršćanskog feminizma doveo je do “kraja žene”, jer više nemamo odgovora na pitanje što ženu čini ženom.
Život i put svetice-filozofkinje
Na blagdan Edith Stein, svete Terezije Benedikte od Križa, vrijedi posegnuti za njezinim djelima o ovim temama. Ako želimo ponovno izgraditi pojam ženstvenosti, njezina odvažna i inteligentna knjiga Žena optimalna je početna točka.
Edith Stein bila je briljantna židovska ateistkinja koja je studirala filozofiju pod vodstvom Edmunda Husserla. Nakon čitanja autobiografije sv. Terezije Avilske obratila se na katoličanstvo, a nekoliko godina kasnije postala je karmelićanka. Kada su nacisti u Nizozemskoj počeli progoniti židovske obraćenike, odvedena je u Auschwitz, gdje je pogubljena 9. kolovoza 1942. godine.
Od Husserla i fenomenologije do Akvinskoga
Nakon obraćenja, Stein se susrela s metafizikom svetoga Tome Akvinskog, koja je snažno oblikovala njezin filozofski razvoj. Iako nije bila tomistkinja u strogom smislu, njezino kapitalno djelo Konačno i vječno biće nadahnuto je tomizmom. U njemu spaja modernu fenomenologiju i srednjovjekovni tomizam.
Stein prihvaća hilemorfnu antropologiju: čovjek je nedjeljivo jedinstvo materijalnog tijela i duhovne duše. U Ženi pokazuje da posebna narav ženstvenosti proizlazi i iz tijela i iz duše, pri čemu spolne razlike nisu samo biološke, nego predstavljaju dva nesvodiva načina ljudskog postojanja.
Razlika u duši
Stein se razlikuje od Akvinskoga time što smatra da se muška i ženska duša razlikuju već prije sjedinjenja s tijelom. Time tvrdi da je osoba ženstvena ne samo zbog tijela, nego i zbog same duše. Govori o „dvostrukoj vrsti“ zbog nepromjenjivih razlika između muškarca i žene.
Ova vizija ima izravne posljedice na raspravu o transrodnoj ideologiji. Stein ističe da nitko nije izvor vlastitog postojanja, nego nas Bog stvara kao muško ili žensko. Ako je ona u pravu, i tijelo i duša nameću prirodna ograničenja našim izborima i željama.
Majčinsko poslanje kao srž ženstvenosti
„Tijelo i duša žene oblikovani su manje za borbu i osvajanje, a više za njegovanje, čuvanje i očuvanje.“ – Edith Stein
Za Stein, ono što ženu čini ženom jest njezino majčinsko poslanje. Ženstvene osobine poput empatije, brige i moralne osjetljivosti čine je prirodno prikladnom za majčinstvo i bračno zajedništvo. Iako ne rađaju sve žene, svaka je sposobna za psihološko ili duhovno majčinstvo.
Muškarci i žene dijele zajedničku ljudsku narav i slične stvaralačke darove, ali se po vrsti razlikuju. Prema Stein:
„Nijedna žena nije samo žena; poput muškarca, svaka ima svoju posebnost i talent, a taj joj talent daje sposobnost obavljanja profesionalnog rada.“
Vrhunsko dostojanstvo braka i majčinstva
Prirodno poslanje žene ne isključuje profesionalni rad, osobito u područjima poput medicine i obrazovanja, gdje dolaze do izražaja njezini ženski darovi. No Stein naglašava da majčinstvo i brak imaju vrhovno dostojanstvo i nadvisuju svjetovna zanimanja.
Glas koji odjekuje i danas
Je li teza Edith Stein o ženskoj duši točna? Pružaju li spolne razlike dublji uvid od samog tijela? Bez obzira na odgovor, njezin glas ima posebno mjesto u suvremenoj raspravi o ženstvenosti — jasan glas svetice i filozofkinje koja vraća svjetlo na očaravajuću tajnu žene.
