Biskup Tarbesa i Lurda, mons. Jean-Marc Micas, rekao je u intervjuu novinarki CNA da će ovog proljeća donijeti odluku o mozaicima umjetnika Marka Rupnika, svećenika koji je otpušten iz Družbe Isusove zbog teških zloporaba. Prošle godine francuski biskup formirao je posebno povjerenstvo koje je trebalo odrediti trebaju li Rupnikovi mozaici ostati u svetištu.
Mons. Micas tvrdi da je za njega ovo „vrlo teška odluka“. Otkako je osnovao komisiju, mons. Micas susreo se sa žrtvama zlostavljanja, saslušao stručnjake za sakralnu umjetnost i konzultirao se sa stručnjacima iz cijele Francuske koji su članovi komisije.
„Primili smo hrpu pisama vjernika koji su ljuti i ogorčeni jer mozaici nisu uklonjeni, ali i onih koji su ljuti na ideju da se mozaici mogu ukloniti“, rekao je biskup.
Približavajući se bogoslužnom prostoru svetištu Gospe Lurdske, teško je ne primijetiti Rupnikov mozaik na pročelju donje bazilike. Rupnikovi prikazi likova razgolićenih očiju postavljeni su na zlatne pozadine i u izrazitom su kontrastu s neogotičkim kamenim pročeljem svetišta.
Sama bazilika izgrađena je na zahtjev Blažene Djevice Marije tijekom 13. ukazanja svetoj Bernadette Soubirous sredinom 19. stoljeća, a Rupnikovi mozaici dodani su 2008. te prikazuju svjetlosna otajstva krunice sa svadbenom gozbom u Kani u središtu.
Problem s mnogobrojnim umjetničkim djelima Marka Rupnika
Neki tvrde da bi uklanjanje Rupnikovih mozaika predstavljalo manifestaciju kulture otkazivanja i ukazuju na djela renesansnih umjetnika sa skandaloznim privatnim životima.
Rupnik je izradio mozaike za više od 200 liturgijskih prostora diljem svijeta, uključujući svetište u Fatimi, kapelicu Redemptoris Mater u Vatikanu, svetište Ivana Pavla II. u Washingtonu, grobnicu sv. Padre Pija. Mozaici bivšeg isusovca nisu zaobišli niti Hrvatsku. Oslikao je brojne crkve u Hrvatskoj, od kojih su najpoznatije crkva Svete obitelji u Solinu i crkva Svete Marije Kraljice Mira u Sisku.
Hoće li i hrvatski biskupi slijediti primjer biskupa Lurda? Očekuje li se isto i u Hrvatskoj?
