Za organizaciju koja se tako često optužuje da zaostaje za vremenom, Katolička crkva pokazuje se izuzetno relevantnom. Papa Lav XIV – prvi Amerikanac koji je ikada zasjeo na prijestolje svetog Petra – jasno je dao do znanja da će umjetna inteligencija (AI) biti jedno od ključnih pitanja njegova pontifikata. On vidi umjetnu inteligenciju ne samo kao tehnološku, već i kao moralnu prekretnicu. Za razliku od tehnoloških oligarha oduševljenih svojim novim digitalnim gospodarom, Lav odlučno stoji protiv tiranije algoritama.
U nekim od svojih prvih javnih govora kao papa, naglasio je ulogu Crkve u rješavanju etičkih izazova koje postavlja umjetna inteligencija. U svom prvom službenom obraćanju Kardinalskom zboru prošlog mjeseca, upozorio je na rizike koje AI predstavlja za “ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad”. Lav – koji ima diplomu iz matematike – opravdano je pohvalio potencijal ove tehnologije da poboljša živote svih nas, ali je jasno rekao da bi, ako ostane nekontrolirana, mogla uzrokovati više štete nego koristi.
Lav XIV povezuje se sa svojim imenjakinjom, Lavom XIII, koji je tijekom industrijske revolucije slavno branio prava radnika, protiveći se ideji da su ljudi samo kotačići u stroju za stvaranje profita. Sada Lav XIV čini nešto slično, odbijajući prihvatiti da je umjetna inteligencija prihvatljiva zamjena za ljudska bića. On smatra da je Katolička crkva posebno dobro pozicionirana da se suoči s tim problemom, nudeći “riznicu svojeg socijalnog nauka” kao odgovor na “još jednu industrijsku revoluciju”.
Razlozi za Lavovu zabrinutost su opravdani. U mnogim industrijama umjetna inteligencija već se koristi za zamjenu ljudskog rada. U svijetu novinarstva, glavni tehnološki portal CNET počeo je koristiti umjetnu inteligenciju za generiranje članaka još 2023., tiho objavivši oko 75 AI-generiranih financijskih vodiča. Međutim, na kraju su bili prisiljeni objaviti ispravak nakon što su uočene velike pogreške. CNET je opravdao eksperiment tvrdnjom da je to omogućilo novinarima da se usredotoče na pisanje složenijih priča umjesto da troše vrijeme na sažetke i izvješća. No, teško je zanemariti činjenicu da gubitak dijela posla zbog robota nikada ne može biti ohrabrujuće.
Slično tome, švedska fintech kompanija Klarna prošle je godine objavila da njezin AI asistent preuzima radni opseg 700 stalno zaposlenih ljudi u korisničkoj službi. Klarna je tvrdila da je dvije trećine upita riješeno bez ikakvog ljudskog angažmana. Tvrtka je ovo predstavila kao način omogućavanja postojećim zaposlenicima da rade učinkovitije, a ne kao sredstvo za smanjenje broja radnika. (Međutim, nedavno je zaključeno da je AI asistent doveo do znatno niže kvalitete usluge, zbog čega sada planiraju ponovno zaposliti više ljudi.)
Britanska telekomunikacijska kompanija BT Group bila je otvorenija u vezi sa svojim namjerama. U 2023. godini objavila je planove za ukidanje do 10.000 radnih mjesta do 2030. godine, koja će zamijeniti umjetna inteligencija, uglavnom u korisničkoj službi. Još distopičnije, na postajama londonske podzemne željeznice pojavile su se reklame tehnološke tvrtke Artisans koje potiču tvrtke da “prestanu zapošljavati ljude” i hvale se da je “doba AI zaposlenika već stigla.” Sama tvrtka priznala je da je ovo bila namjerno provokativna kampanja za izazivanje bijesa, no to je ipak zabrinjavajući znak onoga što dolazi.
Neki u Silicijskoj dolini čak su sugerirali da AI može zamijeniti ljude i u našim osobnim životima. Mark Zuckerberg nedavno je izjavio da ga ne bi iznenadilo ako chatbotovi počnu nadomještati prijatelje od krvi i mesa te romantične partnere kao rješenje za tzv. epidemiju usamljenosti. Statistike pokazuju da su mnogi ljudi otvoreni za takvu mogućnost, a manji broj njih već ima virtualne veze. Velika popularnost usluga poput Replike – visoko prilagodljivog AI chatbota dizajniranog da djeluje kao digitalni suputnik – pokazatelj je koliko bi ovakvi aranžmani mogli postati normalizirani.
Za Lava i Crkvu, obrana čovječanstva od AI-a prirodan je izbor. Katolici vjeruju – kao i svi kršćani – da su ljudi stvoreni na sliku Božju. Pretpostavka da tehnologija može zamijeniti ili nadmašiti tu sliku duboko je uznemirujuća. U siječnju, prije smrti pape Franje, Vatikan je objavio dokument pod nazivom Antiqua et nova („Drevno i novo“), u kojem su istaknuti ti rizici. „Okrećući se AI-u kao percipiranom ‘Drugom’, većem od sebe, s kojim dijeli postojanje i odgovornosti, čovječanstvo riskira stvaranje zamjene za Boga. Međutim, na kraju se ne deificira niti štuje AI, već samo čovječanstvo – koje na taj način postaje rob vlastitog rada.“
Ovo bi trebalo biti važno i onima izvan Crkve. Čak i ako ne vjerujete da je čovječanstvo stvoreno od Boga i obdareno dušama, ozbiljna je opasnost pretpostaviti da ništa urođeno ne čini ljude posebnima. U ljudima postoji nešto više od ulaza i izlaza – nešto što se ne može replicirati kodom.
Sve to ne znači da se AI ne može koristiti za velika djela. Već je pomogao ubrzati otkrivanje lijekova, produbiti naše razumijevanje bolesti i pandemija, poboljšati prognoze vremena i olakšati navigaciju svijetom osobama s invaliditetom. Sam Lav priznaje da AI ima „ogroman potencijal“ da bude „koristan za sve“ – pod uvjetom da se koristi odgovorno.
U doba kada ljudi sve više sumnjaju u vrijednost čovječanstva, osvježavajuće je čuti papu Lava kako spremno govori u obranu duše. Njegovo fokusiranje na ljudsko dostojanstvo podsjetnik je da nijedan algoritam, chatbot ili jezični model ne može zamijeniti ono što nas čini ljudima.
