Papa Lav XIV. pozvao je sudionike međunarodnog skupa da razmisle o tome kako Crkva može ljudima koji se nalaze u krhkim životnim okolnostima naviještati puninu crkvenog nauka o braku i obitelji.
„Krhkosti treba posvetiti posebnu pozornost jer ona može duboko oblikovati način na koji ljudi gledaju na sebe, svoju budućnost, pa čak i svoj odnos s Bogom i Crkvom“, rekao je papa u svojem uvodnom obraćanju u srijedu.
„Iskustvo krhkosti postavlja pitanje jesmo li sposobni ostati blizu jedni drugima kada život više ne odgovara onome čemu smo se nadali te možemo li prepoznati djelovanje milosti čak i u situacijama obilježenima ograničenjima, ranama i prividnim neuspjehom.“
Papa je 7. listopada održao govor na početku jednotjednog okupljanja biskupa iz cijeloga svijeta, sazvanog kako bi se razmišljalo o apostolskoj pobudnici Amoris laetitia iz 2016. godine.
Dokument Amoris laetitia, koji je objavio papa Franjo, opsežan je i široko postavljen dokument o obiteljskom životu, a obuhvaća teme poput priprave za brak, odgoja djece i duhovnosti braka.
Ipak, apostolska je pobudnica najveću pozornost – i kontroverze – izazvala zbog jedne fusnote koja se dotaknula primanja sakramenata od strane rastavljenih i ponovno vjenčanih katolika.
U 305. odlomku Amoris laetitia navodi se da „pastir ne može osjećati da je dovoljno jednostavno primjenjivati moralne zakone na one koji žive u ‘neregularnim’ situacijama, kao da su oni kamenje kojim treba gađati život ljudi“.
U istom se odlomku dodaje da „zbog uvjetovanosti i olakotnih čimbenika moguće je da osoba u objektivnoj situaciji grijeha – koja možda nije subjektivno kriva ili nije potpuno kriva – može živjeti u Božjoj milosti, može ljubiti te također može rasti u životu milosti i ljubavi, primajući u tu svrhu pomoć Crkve“.
Fusnota uz taj odlomak navodi da takva pomoć „može uključivati pomoć sakramenata“ te dodaje da Euharistija „nije nagrada za savršene, nego moćni lijek i hrana za slabe“.
Nakon toga biskupi regije Buenos Aires u Argentini objavili su uputu za svoje svećenike u kojoj su pozvali na zajedničko razlučivanje para koji živi u neregularnoj zajednici o tome mogu li pristupiti pričesti i ispovijedi ako se „u konkretnom slučaju prizna da postoje ograničenja koja umanjuju odgovornost i krivnju“.
„Amoris laetitia otvara vrata pristupu sakramentima pomirenja i Euharistiji“, poručili su biskupi Buenos Airesa.
Papa Franjo kasnije je rekao da ne postoji alternativno tumačenje dokumenta, a Dikasterij za nauk vjere 2023. godine objavio je da je papa uvrstio uputu biskupa Buenos Airesa u Acta Apostolicae Sedis te se ona stoga smatra „autentičnim učiteljstvom“.
Kritičari teksta biskupa Buenos Airesa, kao i formulacije u fusnoti, tvrdili su da se njome očito izravno proturječi crkvenoj sakramentalnoj disciplini i nauku o braku.
U ožujku 2026. papa Lav pozvao je na međunarodni skup biskupa kako bi se obilježila deseta obljetnica Amoris laetitia i o njoj promišljalo.
Skup se održava u Vatikanu od 7. do 14. listopada pod naslovom: „Deset godina nakon Amoris laetitia: naviještati Evanđelje s obiteljima danas“.
Na događaju su zastupljene sve 115 biskupskih konferencija iz cijeloga svijeta, kao i svih 15 sui iuris (samostalnih) istočnih katoličkih Crkava. Njima se pridružilo 11 bračnih parova ili obitelji, 26 „stručnjaka“ i 16 „moderatora“.
Uoči skupa pojavila su se pitanja hoće li se on usredotočiti na kontroverze povezane s Amoris laetitia.
Papa Lav u svojem uvodnom obraćanju nije izravno govorio o kontroverznim temama dokumenta.
No papa je govorio o potrebi da se ljudima u krhkim životnim situacijama ponudi „punina nauka Evanđelja o obitelji“.
„S kakvom se, dakle, Crkvom susreću ljudi upravo onda kada su najkrhkiji? Pomažu li im naše zajednice otkriti da još uvijek imaju svoje mjesto, odgovornost i darove koje mogu ponuditi?“ – upitao je.
Pozvao je na „obnovljene načine naviještanja Evanđelja, pružanja sakramentalnih milosti, praćenja obitelji i činjenja vidljivom nježnosti kojom Krist i dalje hodi među svojim narodom“.
„Kao pastiri primili smo odgovornost, bilo zgodno ili nezgodno vrijeme, naviještati ljepotu Božjeg nauma o braku i obitelji te njegov poziv na ljubav i nježnost“, rekao je. „To od nas traži da pratimo ljude dok nastoje živjeti svoje zvanje u konkretnim okolnostima svojega života.“
Papa je susret usporedio s biblijskim izvještajima o apostolima koji su se povremeno okupljali kako bi „izvijestili o svemu što je Bog učinio s njima“. Potaknuo je okupljene da podijele svoja iskustva iz proteklog desetljeća, otkako je objavljena Amoris laetitia, te da se s hrabrošću suoče s teškim pitanjima.
„U mnogim se sredinama pojavila sve veća udaljenost između načina na koji se žive spolnost i intimnost i kršćanskog shvaćanja braka. Mladi i dalje čeznu za ljubavlju, vjernošću i pripadanjem, ali mnogima je teško prihvatiti kako se takva vizija ljubavi može ostvariti u njihovu životu ili povjerovati da je cjeloživotno opredjeljenje uvjet za ostvarenje onoga za čim čeznu. Ekonomska nesigurnost, migracije, nasilje, usamljenost i drugi oblici emocionalne krhkosti također oblikuju odluke koje ljudi donose i mogućnosti koje mogu zamisliti za svoju budućnost“, rekao je.
Također je pozvao sudionike da slušaju životna iskustva obitelji i mudrost koju one mogu podijeliti.
„Duh Sveti često govori upravo kroz situacije koje nas izazivaju i prosvjetljuje nas kako bismo mogli otkriti na koji način Božje milosrđe i spasenjska milost Kristova mogu dosegnuti naše obitelji danas, osobito u njihovoj slabosti i otpornosti, u njihovim nadama i razočaranjima, u njihovoj čežnji za zajedništvom i njihovoj potrazi za smislom“, rekao je.
U svojoj pozdravnoj poruci sudionicima kardinal Kevin Farrell, prefekt Dikasterija za laike, obitelj i život, citirao je poruku pape Lava od 19. ožujka kojom je najavio listopadski susret. Papa je tada rekao da su Familiaris consortio Ivana Pavla II. i Amoris laetitia „ojačale doktrinalno i pastoralno opredjeljenje Crkve za služenje mladima, bračnim parovima i obiteljima“.
„Sada je vrijeme da razmislimo o putu koji smo prošli u našim Crkvama, da pogledamo izazove koji nas očekuju i zapitamo se što bi naviještanje Evanđelja obiteljima moglo učiniti relevantnijim, kako bi one ponovno otkrile i živjele svoje kršćansko zvanje s većom sviješću“, rekao je.
Farrell je rekao da „živimo u vremenu brzih kulturnih i društvenih promjena koje su tijekom posljednjih deset godina duboko oblikovale stvarnost obitelji“, istaknuvši sekularizaciju, individualizam i tehnologiju kao neke od pokretača tih društvenih promjena.
Istodobno, nastavio je, ljudi doživljavaju „nova pitanja o smislu života i… želju za autentičnim, trajnim i plodonosnim odnosima“.
„Kateheza, koja je ključna za kršćansku formaciju, i dalje je neophodna, ali u mnogim okolnostima sama po sebi ne može osigurati prenošenje vjere i razvoj osobnog odnosa s Bogom među mlađim naraštajima. Doista, ne možemo uzimati zdravo za gotovo obitelj i društveno okruženje koje je u prošlosti gotovo prirodno pridonosilo očuvanju kršćanskog života unutar obitelji.“
U uvodnom razmatranju sudionicima je govorila i s. Helen Alford, OP, dekanica društvenih znanosti na Papinskom sveučilištu svetog Tome u Rimu. I ona je istaknula ono što je opisala kao kontinuitet između Familiaris consortio i Amoris laetitia.
Oba su dokumenta, rekla je, „usmjerena na očuvanje ideala, ‘zakona [koji] je dar Božji koji pokazuje put’, kao i na priznavanje činjenice da mnogi nisu u stanju u potpunosti ‘razumjeti, cijeniti ili… ispuniti objektivne zahtjeve zakona’“.
„Trideset i pet godina dijeli ta dva dokumenta, a tijekom tog vremena stvarna situacija kršćanskog obiteljskog života prošla je kroz mnoge nove promjene. Kao i u drugim slučajevima, primjerice u socijalnom nauku Crkve, kada su društvene prilike turbulentne i brzo se mijenjaju, može biti potrebno pronaći nove načine povezivanja ‘objektivnih zahtjeva zakona’ (AL 295) i ‘zakona postupnosti’ (FC 34) koji mnogi doživljavaju dok nastoje ući u njega“, rekla je.
„I Familiaris consortio i Amoris laetitia nastoje to učiniti u svojim različitim povijesnim okolnostima.“
Alford je također govorila o obiteljima kao onima koje evangeliziraju, ali kojima je istodobno potrebna evangelizacija. Obitelji su često prvo mjesto na kojem ljudi primaju navještaj Evanđelja, primijetila je.
„Istodobno, mnoge obitelji koje se nalaze u situacijama patnje i potrebe mogle bi dobiti veliku pomoć u suočavanju sa svojim kušnjama ako bi im se navijestila Radosna vijest, ako bi primile novu perspektivu koju im Evanđelje daje o životu i, time, milost sakramenata“, rekla je.
„Sami pritisci, napetosti i ranjenost obiteljskog života mogu se podnositi s većom snagom i nadom da ih je moguće prevladati sjedinjujući ih s Kristovim patnjama.“
Ponovivši naglasak pape Lava na potrebi praćenja obitelji u trenucima krhkosti, Alford je istaknula da se „ljepota poziva na brak pronalazi kroz njegovu krhkost, s njom i u njoj, ne najmanje zato što slabost može ponovno probuditi povjerenje u Boga, a povjerenje u Boga budi želju za svetošću“.
Ukazala je na priču o Samarijanki iz Ivanova Evanđelja kao primjer „naviještanja Evanđelja osobi u krhkoj obiteljskoj situaciji i po toj osobi“.
Evangelizacija mora započeti susretom koji u drugoj osobi budi želju, rekla je.
„Zatim dolazi faza koju bismo željeli izbjeći: suočavanje s ranjenošću i slabošću našega sugovornika, jer i sami znamo koliko nam je potrebno Božje milosrđe“, nastavila je. „Ipak, prema ovom modelu, potrebno je to učiniti, ne kako bismo osudili, nego kako bi susret postao stvarniji, a želja za pomoći snažnija.“
„Tek tada smo, prema ovom modelu, pozvani podijeliti ono čemu trebamo poučiti“, rekla je, napominjući da taj proces vodi evangeliziranu osobu prema tome da i sama postane evangelizator drugima.
Nakon razmatranja s. Helen Alford sudionici skupa započeli su rasprave u malim skupinama, koje će se nastaviti tijekom nekoliko dana. Razmatrat će teme predviđene za raspravu: Obitelji danas: stvarnost, ljepota i izazovi; Mladi i otkrivanje poziva na brak; Prve godine braka: odlučujuće vrijeme; U životnim teškoćama: pratiti i pružati potporu; te Kršćanske obitelji kao nositelji poslanja Crkve.
Svaka će skupina skupštini podnijeti kratko izvješće, nakon čega će uslijediti vrijeme za daljnje intervencije na plenarnom zasjedanju.
Rasprave tijekom pet tematskih dana bit će sažete u završnom izvješću. Povjerenstvo koje će uključivati predstavnike skupa provjerit će odražava li izvješće vjerno ono što je proizašlo iz rasprava.
Posljednjega dana, u srijedu 14. listopada, papa Lav XIV. slavit će misu na Trgu svetog Petra. Skupština će potom raspravljati o sažetom izvješću prije nego što ga povjeri papi, koji će održati završni govor. Sažetak će biti javno objavljen kao radni dokument, a ne kao tekst koji bi trebao zamijeniti Amoris laetitia.
