U razgovoru za talijanske novine, osobni tajnik pape emeritusa istaknuo je da određeni broj ljudi papu nisu „nikada voljeli kao individuu, njegovu teologiju, njegov pontifikat“.
Nadbiskup Georg Gänswein ustvrdio je da pokret ne samo da želi uništiti život i rad Benedikta XVI., već i da na nedavne optužbe za loše postupanje u vezi seksualnih zlostavljanja maloljetnika gledaju kao na priliku da ga izbrišu iz službenog sjećanja Crkve.
U komentaru za talijanski dnevne novine Corriere della Sera (na dan 9. siječnja), osobni tajnik pape emeritusa rekao je kako vjeruje da postoji pokret „koji stvarno želi uništiti osobu i djelo Benedikta XVI.“.
„Nikad ga nisu voljeli kao individuu, njegovu teologiju, njegov pontifikat”, rekao je osobni tajnik pape emeritusa.
Nadbiskup Gänswein dodao je da članovi ovog pokreta nedavne napade na papu vide kao „idealnu priliku za obračun, poput potrage za damnatio memoriae [osudom na sjećanje kako bi se osoba isključila iz službenih izvještaja Crkve]”.
Njemački nadbiskup govorio je nedugo nakon što je Benedikt XVI. u utorak, objavio pismo vjernicima u kojem je 94-godišnji papa emeritus izrazio svoj „duboki sram“ i „duboku tugu“ i uputio „srdačan zahtjev za oproštenje“ radi „zlostavljanja“ i „pogrešaka“ koje su se dogodile dok je služio u Njemačkoj i Rimu.
„Svaki pojedinačni slučaj seksualnog zlostavljanja je užasan i nepopravljiv“, rekao je. „Žrtve seksualnog zlostavljanja imaju moje najdublje suosjećanje i osjećam veliku tugu za svaki pojedinačni slučaj”.
No, Benedikt je zanijekao da je osobno loše postupio u slučajevima zlostavljanja, a svaki je detaljno opisan u dodatku pismu koji su sastavili četiri odvjetnika koji djeluju u ime Benedikta XVI. Tri kanonska pravnika i jedan odvjetnik rekli su kako su sve četiri optužbe protiv njega u nedavno objavljenom izvješću o seksualnom zlostavljanju u nadbiskupiji München – Freising lažne.
Benedikt je bio optužen za loše postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja dok je bio nadbiskup Münchena i Freisinga od 1977. do 1982. godine, ali odvjetnici tvrde da tadašnji nadbiskup Joseph Ratzinger u to vrijeme nije znao da je bilo koji od optuženih (i osuđenih) svećenika ima dosje o seksualnom zlostavljanju.
Isto tako su opisali kako je, u memoarima od osamdeset dvije stranice koje su u Benediktovo ime predali minhenskim istražiteljima radi njihovog izvješća, bivši papa pogrešno izjavio da nije sudjelovao na sastanku 1980. godine, na kojem se raspravljalo o premještaju svećenika iz biskupije radi liječenja.
Odvjetnici su krajem siječnja ispravili zapisnik, navodeći da je tadašnji nadbiskup Ratzinger sudjelovao na sastanku, ali je jedan od Benediktovih odvjetnika napravio pogrešku u zapisima. Suradnici su unijeli pogrešan odgovor, a Benedikt XVI., pod vremenskim pritiskom u kojem je „morao provjeriti svoje pamćenje kroz nekoliko dana”, isto tako nije primijetio grešku.
Benediktovi neprijatelji su ipak iskoristili pogrešku da pokrenu napade na papu emeritusa, a teolozi i drugi optužili su ga za lažno svjedočenje.
Biskup Georg Bätzing, predsjednik Njemačke biskupske konferencije, rekao je prošlog mjeseca kako očekuje da će se Benedikt XVI. ispričati za svoje postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja, dok je istovremeno izrazio zahvalnost kardinalu Reinhardu Marxu, sadašnjem nadbiskupu Münchena, unatoč tome što se kardinal Marx suočio s najmanje dva slučaja seksualnog zlostavljanja u kojima je loše postupio.
„Podli napad“
U intervjuu za Corriere della Sera, nadbiskup Gänswein je rekao da svatko tko poznaje Benedikta „zna da je optužba za laganje apsurdna” i dodao da se „mora praviti razlika između pogreške i laganja”.
Osvrnuo se na komentare kardinala Fernanda Filonija u L’Osservatore Romano, koje je napisao o Benediktovom „dubokom i visokom moralnom i intelektualnom poštenju” i objasnio da „nikada kod njega nije uočio da je išta pokušao sakriti ili umanjiti”.
Nadbiskup Gänswein je rekao da je Benedikt XVI. pročitao taj članak, „koji nije bio zatražen, ali se tako dogodilo. Oni koji su mu bliski dobro znaju što je Joseph Ratzinger, to jest Benedikt XVI. rekao i učinio po pitanju pedofilije”.
„On je bio prvi koji je djelovao kao kardinal, a zatim je nastavio linijom transparentnosti kao papa”, nastavio je nadbiskup Gänswein. „Već je za vrijeme pontifikata Ivana Pavla II. promijenio mentalitet u Crkvi i postavio smjer koji nastavlja papa Franjo”.
Benediktov dugogodišnji osobni tajnik rekao je da su „nažalost, mnogi prevareni ovim podlim napadom; koji je nanio mnogo štete Benediktovom ugledu. Ovo je jako tužna situacija”. Rekao je da, iako Benedict ostaje fizički „vrlo slab, kao što je prirodno u njegovoj dobi”, međutim njegova „tjelesna slabost ništa ne oduzima od njegove duhovne i intelektualne prisutnosti”.
Napadi na Benedikta XVI. dogodili su se u vrijeme važnog plenarnog sastanka njemačkog „Sinodalnog puta“, koji je tijekom vikenda glasao za odobrenje blagoslova istospolnih osoba; promjenu nauka u Katekizmu o homoseksualnosti; ređenje žena za svećenice; neobvezatnost svećeničkog celibata u Latinskoj crkvi; te za sudjelovanje laika u izboru novih biskupa.
