Dragi čitatelji,
predstavljamo vam novo izdanje nakladnika Sofijina kuća, roman Zora spasenja, autora bestselera Gospodar svijeta Roberta Hugha Bensona.
Nakon što je napisao distopijski roman Gospodar Svijeta, Robert Hugh Benson suprotstavio mu je drugu priču u obliku parabole, Zora spasenja – pokazujući svijet u kojem čovjek “ponovno otkriva” drevnu kršćansku misao.
Paralalno smještena uz Gospodara Svijeta, ova se knjiga nudi kao druga strana “sukoba dviju nepomirljivih sila”.
Ogorčen i nezadovoljan bivši svećenik, koji leži na rubu smrti, pada u komu te se budi u paralelnoj stvarnosti, budućem svijetu u kojem je Katolička Crkva uzdignuta na pijedestal kao jedini vjerski, moralni i politički autoritet na Zemlji – a on kao monsinjor ima važnu ulogu u globalnom upravljanju Crkve, no ne sjeća se svijeta koji je ostavio iza sebe, pa čak ni vlastitog identiteta.
Putujte s monsinjorom Mastermanom dok otkriva ljepotu novog svijeta koji izaziva divljenje, ali i strahopoštovanje zbog, na prvi pogled, bezosjećajne vlasti katoličkog svijeta koji je uistinu osvojen za Krista. Kako će se ova globalna kršćanska kultura nositi s ateističkim, socijalističkim podzemnim svijetom koji se bori kako bi se suprostavio njezinoj moći?
Bestseler u kategoriji znanstvene fantastike prvi put objavljen 1911. godine, “Zora spasenja”, nudi duboku i dinamičnu viziju kako se današnja “progonjena Crkva” u bliskoj budućnosti može preobraziti i postati “pobjednička Crkva” koju ni Vrata paklena neće nadvladati.
Ukoliko želite, knjigu po posebnoj cijeni od 65 kuna možete jednostavno naručiti putem mail-a na adresu sofijina.kuca@gmail.com s vašim imenom i poštanskom adresom. Poštarina je uključena u cijenu, a knjigu možete platiti putem Internet bankarstva ili općom uplatnicom u roku od 15 dana.
Posebna pogodnost za sve pretplatnike quovadiscroatia, to jest one koji primaju obavijesti mailom, – nudimo uz knjigu Zora Spasenja i knjigu kardinala Raymonda Burkea Nada za svijet – Obnoviti sve u Kristu besplatno. Dakle, ako već niste, samo se prijavite u donjem desnom kutu stranice za primanje obavijesti, pa naručite dvije knjige za samo 65 kuna.
Donosimo predgovor samog autora Roberta Bensona:
U prethodnoj knjizi, nazvanoj Gospodar svijeta, pokušao sam opisati razvoj budućih događaja za sto godina, onako kako bi se, po mom mišljenju, moglo razumno očekivati ako bi se produžili sadašnji pravci iz točaka koje predstavljaju tzv. „modernu misao“, no više puta mi je bilo rečeno da je učinak knjige bio izuzetno depresivan i obeshrabrujući za optimistične kršćane.
U ovoj knjizi nastojao sam prikazati – također u obliku prispodoblja – mogući slijed događaja nekih šezdeset godina u budućnost, a da se ni najmanje ne povodim za onim što sam rekao u prvoj knjizi, i to slijedeći suprotne pravce društvenih gibanja – onako kako bi se po mojem uvjerenju događaji razvijali, a mogli bi se razumno očekivati ako započnemo suprotan proces i prihvatimo „drevnu misao“ kršćanstva (koja je ispitivana stoljećima te je na izuzetan način „ponovno otkrivaju“ još „moderniji“ ljudi od samih modernista).
Moralizatori nam tu i tamo znaju reći kako živimo u vrlo kritičnim vremenima pri čemu ni oni nisu sigurni hoće li njihova strana pobijediti ili ne. U tom smislu ni jedno vrijeme nikada ne može biti kritično za katolike, s obzirom na to da katolici nikada ne sumnjaju hoće li njihova strana pobijediti. Ali s druge točke gledišta, svako je razdoblje kritično razdoblje, jer svako razdoblje u sebi ima sukob dviju nepomirljivih sila. S obzirom na to da mi se činilo kako bi svaka strana mogla doživjeti sudbinu da barem neko vrijeme dominira nad onom drugom, napisao sam dvije knjige.
U konačnici, ako mi dopusitite, želio bih skrenuti pažnju na svoje nastojanje da se pozabavim temom “vjerskog progona”, s obzirom na to da čvrsto vjerujem da se u jednom takvom promišljanju (kako ga donosim u romanu…) može naći objašnjenje za takve pojave, poput onih za vrijeme vladavine Mary Tudor u Engleskoj ili za vrijeme španjolske inkvizicije. U gotovo svakom takvom slučaju mislim da je država, a ne Crkva, bila odgovorna za tako nesretnu politiku; te da politika nije bila usmjerena protiv krivovjerja kao takvog, već protiv nepravde koja se u okolnostima onog vremena smatrala ugrožavanjem građanske stabilnosti društva općenito. Krivovjerja su bila sankcionirana jer su ih smatrali izdajničkim, a ne heretičkim mišljenjima.
Robert Hugh Benson.
RIM u Korizmi 1911.
