Papa Lav XIV. u petak, 6. studenoga, napušta Rim i kreće na apostolsko putovanje u Južnu Ameriku, svoj prvi posjet tom kontinentu otkako je izabran za papu.
Putovanje će ga odvesti u tri zemlje, među kojima su Urugvaj i Argentina, a završit će u Peruu, gdje je oko dvadeset godina djelovao kao misionar i biskup.
Kao i većina papinskih putovanja, i ovo će biti spoj pastoralnih i političkih aktivnosti. Predviđeni su susreti sa šefovima država i drugim visokim dužnosnicima, obraćanja mjesnim biskupima, svećenstvu i redovnicima, velika misna slavlja na otvorenom, molitvena bdjenja s mladima te posjeti karitativnim ustanovama povezanima s Crkvom.
No ovo će putovanje biti izvanredno barem iz dvaju razloga. Prije svega, dolazi nešto više od tri tjedna nakon što je Lav podvrgnut operaciji zbog raka pluća. Njegovi liječnici izjavili su da mu nije potrebno daljnje liječenje, no njegova odluka da ne smanjuje svoj raspored, koji obuhvaća više od 40 javnih i privatnih događaja, ipak je zapažena. Program putovanja obuhvatit će 14 gradova i mjesta, među njima i peruanski Cusco, koji se nalazi na nadmorskoj visini većoj od 3350 metara.
Druga posebnost putovanja, koja možda objašnjava Papinu odlučnost da ga ostvari, njegov je izrazito osobni karakter. Papa će pet od svojih jedanaest dana na tom kontinentu provesti u Peruu, od čega dva dana u svojoj nekadašnjoj biskupiji Chiclayo. Lav, prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, ujedno je i naturalizirani peruanski državljanin. U toj je zemlji proveo gotovo polovicu od svojih 43 svećeničke godine prije nego što je postao papom.
Lav je prvi papa nakon više stoljeća koji je djelovao kao misionar u stranoj zemlji, a to je iskustvo središnji dio njegova identiteta. Kako je rekao po dolasku u Rim 2023. godine, kada je preuzeo novu dužnost u Vatikanu: „I dalje se smatram misionarom. Moj je poziv, kao i poziv svakoga kršćanina, biti misionar i naviještati Evanđelje gdje god se nalazili.”
Njegov povratak na nekadašnje misijsko područje istaknut će povijest njegova svećeničkog poziva jer će ponovno proći važnim postajama svojega puta prema vodstvu Crkve.
Prema riječima oca Arthura Purcara, subrata augustinca i pratitelja tadašnjega oca Roberta Prevosta u Peruu, budućeg je papu promijenilo iskustvo života u toj zemlji. Ondje se susreo s novom kulturom, služio siromašnima u vrijeme velikih društvenih previranja i „naučio da je Crkva za svijet i da ne smijemo biti usredotočeni samo na sebe”.
Vraćajući se sada kao papa, Lav će, rekao je Purcaro u jednom intervjuu, „pružiti ruku drugima i omogućiti da svijet vidi kako netko kuca na vrata”. „Možda će to ljudima bilo gdje u svijetu pomoći da shvate kako je i to dio poslanja Crkve: otvoriti svoja vrata i prigrliti druge. […] To je dio onoga što je on naučio biti i što jest. Vjerujem da je to jedan od razloga zbog kojih sada putuje u te tri zemlje.”
Lavovo putovanje na kontinent koji je postao njegovim drugim domom ujedno će prikazati različite oblike evangelizacije kojima se Crkva danas služi.
Misionarsko djelovanje Katoličke Crkve, u užem smislu, tradicionalno je bilo usmjereno prema narodima i područjima na kojima Crkva nije prisutna ili još nije dovoljno ukorijenjena. No osobito nakon Drugoga vatikanskog koncila Crkva sve šire govori o misijskom poslanju, uključujući i takozvanu „novu evangelizaciju”, odnosno nastojanja da se vjera obnovi među krštenicima koji su se udaljili od vjerske prakse ili se više ne smatraju katolicima.
Takva su nastojanja osobito važna za prvu zemlju na Papinu putovanju – Urugvaj, jednu od najsekulariziranijih zemalja Latinske Amerike. Više od polovice stanovništva nema vjersku pripadnost, a 28 posto stanovnika izjašnjava se kao agnostici ili ateisti. Prema zakonu iz 1919. godine, u službenom državnom kalendaru Božić se naziva „Danom obitelji”, Veliki tjedan „Tjednom turizma”, Bogojavljenje „Danom djece”, a Bezgrešno začeće „Danom plaža”.
Evangelizacija u takvom okruženju „vrlo je velik izazov”, izjavio je u rujnu za emisiju „EWTN Noticias” biskup Milton Tróccoli iz Maldonada-Punta del Este-Minasa, predsjednik Urugvajske biskupske konferencije. Mjesna Crkva smatra Urugvaj „misijskom zemljom u kojoj moramo naširoko naviještati Evanđelje”, rekao je Tróccoli.
Urugvajski sekularizam odražava utjecaj francuskog modela laïcité, odnosno stroge odvojenosti države i vjerskih zajednica. Papin pristup tom pitanju mogao bi podsjetiti na njegove izjave tijekom posljednjega međunarodnog putovanja, u Francusku u rujnu. Ondje je, obraćajući se predsjedniku Emmanuelu Macronu i drugim visokim dužnosnicima, Papa istaknuo kako vjernici i vjerske ustanove trebaju imati svoje mjesto u javnom životu.
Slično njegovu posjetu Francuskoj, tijekom kojega je osudio nedavnu legalizaciju potpomognutog umiranja, Lav će vjerojatno kritizirati i nedavnu legalizaciju eutanazije u Urugvaju. (Eutanazija je namjerno okončanje ljudskog života radi ublažavanja patnje. Kod potpomognutog umiranja pacijent, uz liječničko vodstvo, sam uzima lijekove koji dovode do smrti. Katolički moralni nauk zabranjuje obje prakse.)
U Argentini će Papin posjet neizbježno biti obilježen sjećanjem na njezina sina, papu Franju, koji tijekom svojih dvanaest godina pontifikata nikada nije posjetio svoju domovinu. Lav se obvezao nastaviti jednu od najprepoznatljivijih inicijativa svojega prethodnika – sinodalnost, čiji je cilj omogućiti katoličkim vjernicima laicima veći glas u upravljanju Crkvom i njezinu naučavanju.
Franjo je govorio da je „sinodalnost u svojoj biti misionarska” i da je misija „uvijek sinodalna”, čime je želio istaknuti kako bi svećenici, redovnici i laici trebali slušati jedni druge i zajednički naviještati Evanđelje. Na susretima s biskupima Argentine i Perua, koji su uobičajen dio papinskih posjeta, sudjelovat će i mjesne skupine zadužene za provedbu sinodalnog procesa. Time se pokazuje koliko važnosti sadašnji papa pridaje toj temi.
Iako je papa Franjo bio poznat kao inovator, pa i kao netko tko je dovodio u pitanje tradiciju, istodobno je bio i veliki zagovornik pučke pobožnosti, osobito pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji. Papa Lav XIV. odat će počast toj pobožnosti tijekom svojega predstojećeg hodočašća u argentinski grad Luján, gdje se čuva štovana Marijina slika koja svake godine privlači milijune hodočasnika. U listopadu je na hodočašću mladih okupila više od 2,8 milijuna vjernika.
Papini posjeti Urugvaju i Peruu također će obuhvatiti važna marijanska svetišta: Nacionalno svetište Gospe od Trideset i Trojice u Urugvaju te Svetište Gospe od Mira u Peruu. Lav će također okruniti sliku Bezgrešne Djevice u katedrali svoje nekadašnje biskupije Chiclayo.
Prema riječima biskupa Edinsona Farfána, Lavova nasljednika na biskupskoj stolici u Chiclayu, pučka je pobožnost „velika saveznica” u suočavanju s jednim od najvećih izazova katoličanstva u današnjoj Latinskoj Americi: konkurencijom pentekostalnih crkava. „Pučka pobožnost dopire posvuda, osobito u rubna područja”, gdje svećenici rijetko dolaze, dok su pentekostalne zajednice već dobro ukorijenjene, rekao je Farfán novinarima na brifingu koji je prošlog mjeseca organizirala humanitarna zaklada Pomoć Crkvi u nevolji.
Peruanski dio Papina putovanja istaknut će važan vidik evangelizacije: inkulturaciju, odnosno izražavanje katoličkog nauka i oblika bogoslužja jezikom i simbolima mjesnih kultura. Jedna od ključnih osoba te tradicije jest sveti Turibije iz Mogroveja, španjolski misionar koji je od 1581. do svoje smrti 1606. godine bio nadbiskup Lime te promicao uporabu domorodačkih jezika kečua i ajmara u evangelizaciji.
Papa Lav, koji je tijekom svojega boravka u Peruu učio jezik kečua, osobito je pobožan prema svetom Turibiju. Tadašnji otac Prevost proveo je noć uoči svojega biskupskog ređenja u prosincu 2014. godine u molitvi pred svečevom relikvijom u kapeli u mjestu Zaña. Sada će se kao papa vratiti u to mjesto, povijesno središte afroperuanske kulture, 14. studenoga, na završnu proslavu jubilejske godine kojom se obilježava 300. obljetnica kanonizacije svetoga Turibija.
Tijekom posjeta Južnoj Americi Papa će obići i ustanove koje se bave karitativnim djelovanjem Crkve, što je tradicionalno povezano s misijskim poslanjem. Među njima su domovi za osobe s invaliditetom u blizini Buenos Airesa u Argentini te domovi za napuštene starije osobe u Limi u Peruu.
Lav će se posvetiti i obliku pastoralnog djelovanja koji je posljednjih godina postao osobito hitan nakon skandala povezanih sa spolnim zlostavljanjem koje su počinili svećenici. Vatikan je objavio da će Lav tijekom boravka u Južnoj Americi održati nekoliko susreta sa žrtvama zlostavljanja. Među njima bi mogli biti i ljudi povezani sa slučajem udruge Sodalitium. Kao biskup Chiclayja, Lav je osobno pomagao žrtvama zlostavljanja koje su počinili članovi udruge Sodalitium Christianae Vitae, katoličke organizacije koju je Vatikan ukinuo 2025. godine.
Posljednji cijeli dan Papina boravka u Peruu, prije povratka u Rim, bit će na neki način i najzahtjevniji te će na dojmljiv način prikazati misijsko djelovanje Crkve. Ujutro će zrakoplovom otputovati u Cusco, u andsko gorje, gdje će se na arheološkom nalazištu Inka susresti s predstavnicima katoličke pučke pobožnosti. Nekoliko sati poslije susrest će se s misionarima i predstavnicima domorodačkih naroda Amazonije te slaviti svetu misu u prašumi.
Teškoće u pružanju sakramenata stanovnicima udaljenih dijelova Amazonije bile su jedna od glavnih tema Amazonske sinode koju je papa Franjo sazvao u Vatikanu 2019. godine.
„Papina će nas prisutnost učiniti vidljivima”, rekao je otac David Farfán, svećenik biskupije Chiclayo, koji nije u rodbinskoj vezi s biskupom istoga prezimena. „Ona će usmjeriti pozornost na mjesta u unutrašnjosti Perua – ali i bilo gdje drugdje u svijetu – na kojima su zajednice zaboravljene, odbačene i ostavljene po strani.”
