Kao što je svima poznato, izbor rimskoga prvosvećenika obavijen je najstrožom i najsvetijom tajnošću. Ne samo da su kardinali izbornici, nego i ceremonijari, kuhari i različiti obrtnici zatvoreni unutar prostora konklave te su svi dužni zakleti se na Evanđelja da neće otkriti ništa od onoga što su vidjeli, čuli ili čak samo usput načuli.
Kazna za kršenje te obveze jest automatsko izopćenje iz Crkve (latae sententiae). Unatoč tome, novinari, vatikanski stručnjaci i povjesničari oduvijek su istraživali što se događalo prije i tijekom izbornog postupka – i to vrlo često s uspjehom. Zahvaljujući povjerljivim izvorima, kardinalima koji su možda bili i previše razgovorljivi, monsinjorima željnima napredovanja te pojedincima čija je taština bila i više nego očita, uspjeli su sastaviti dijelove složene slagalice.
O konklavi održanoj 7. i 8. svibnja 2025., na kojoj je Robert Francis Prevost izabran na Petrovu stolicu, već je mnogo napisano. Čak je i dnevni tisak otkrio pojedinosti o četiri kruga glasovanja koji su Crkvi donijeli papu Lava XIV. Danas, nakon višemjesečnih povjerljivih razgovora i opsežne usporedbe izvora, talijanski dnevnik Il Tempo može otkriti kako je konzervativna skupina odlučila glasovati za Prevosta, a ne za Pietra Parolina, i to neko vrijeme prije nego što su kardinali ušli u Sikstinsku kapelu.
Tijekom pripremnih općih kongregacija gotovo su svi kardinali, i izbornici i oni koji nisu imali pravo glasa, sudjelovali na objedima i povjerljivim sastancima. Različite skupine istaknutih crkvenih osoba opetovano su se okupljale u trattorijama rimske četvrti Borgo, otvoreno raspravljajući o predstojećoj konklavi uz tanjur tjestenine carbonara ili artičoke na rimski način. Drugi, još oprezniji i suzdržaniji, sastajali su se u potpunoj tajnosti u privatnim stanovima pojedinih kardinala.
U jednom takvom stanu, međutim, bila su dovoljna samo dva objeda da se naznači smjer kojim će glasovanje krenuti sljedećih dana. Riječ je o stanu koji je posljednjih godina bio središte brojnih kontroverzi, a nalazi se u palači Rusticucci, nasuprot ulici Via della Conciliazione, gdje živi vrlo utjecajni američki kardinal Raymond Leo Burke. Papa Franjo želio mu je ukinuti takozvani „kardinalski dodatak”, odnosno mjesečnu naknadu koja pripada kardinalima, uključujući i umirovljene.
Dva objeda, isti sudionici za stolom, uz jednu iznimku: glavni gost bio je prvi put Pietro Parolin, a drugi put Robert Francis Prevost.
Osim domaćina, na prvom su objedu bili prisutni svi američki kardinali, dvojica Nijemaca, jedan Poljak, nekoliko drugih Europljana te bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere Gerhard Ludwig Müller. Počasni gost te večeri bio je državni tajnik Svete Stolice Pietro Parolin, koji je prema općem mišljenju bio najozbiljniji kandidat za nasljednika Bergoglia.
Njegovi su ga sugovornici za stolom, a osobito američki kardinali Burke, Dolan i DiNardo, pitali što bi kao papa učinio kako bi ublažio liturgijske, teološke i moralne podjele nastale tijekom upravo završenog pontifikata. Prema riječima nekih sudionika te večere, nakon što je Parolin napustio prostoriju, jedan je od prisutnih kardinala izrekao riječi koje su zvučale poput konačne presude:
„Ne možemo mu vjerovati – glasovat ćemo za bilo koga, samo ne za Parolina.“
Dva dana poslije – a sada govorimo o prvim danima svibnja 2025. – održana je gotovo istovjetna večera. Isti gosti, ista pitanja na stolu, ali ovoga puta upućena posve drukčijem gostu: Amerikancu Robertu Francisu Prevostu, prefektu Dikasterija za biskupe, koji je u Rimu boravio tek dvije godine, ali se već dobro upoznao s Vatikanom i rimskom kurijom.
Sudionici su otkrili da je, kada je došlo vrijeme za kavu i digestiv, odluka već bila donesena. Skupina „konzervativnih” kardinala raspolagala je paketom od dvadeset do dvadeset pet glasova koji bi se, počevši od drugog kruga glasovanja, usmjerili prema Prevostu, a ne Parolinu, budući da je Prevost u prvom krugu dobio znatno više glasova.
Stvarnost je takva da se, nakon što su izračuni bili dovršeni, pokazalo – a to je sada, kako se tvrdi, i potvrđeno – da je Prevost već nakon prvog kruga postao kandidat oko kojega su se okupljali konzervativci. Primas Mađarske Péter Erdő u prvom je krugu osvojio najveći broj glasova. Nakon toga su se, gotovo nevjerojatno, Parolin i Prevost našli razdvojeni tek nekolicinom glasova.
U drugom krugu, održanom ujutro 8. svibnja, slika je već bila potpuno jasna: konzervativni su se glasovi prelili Prevostu, upravo onako kako je bilo dogovoreno na onoj večeri čije postojanje danas ekskluzivno otkrivamo.
Ostaje jedno pitanje – ne toliko za nas koliko za konzervativce koji su se odlučili kladiti na Prevosta: hoće li održati obećanja dana na toj večeri?
