Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.” Što znači položiti život za prijatelje, za bliženje? Mi danas u redovitoj situaciji nismo pozvani na fizički način položiti svoj život za prijatelje, ali smo zato pozvani svakodnevno to činiti u duhovnom smislu i nasljedovati našeg Učitelja Ljubavi.
Draga braćo i sestre, mnoštvo je definicija ljubavi, no vjerujem da se svi možemo složiti kako je ljubav davanje sebe nekome, briga o nekome, stavljanje nečijeg interesa ispred svojih, ljubav je krajnje nesebičan čin. Mi uglavnom razlikujemo tri vrste ljubavi: philia – to je prijateljska ljubav, ljubav koja drugome želi dobro, takva ljubav temelj je svakog zajedništva. Potom imamo eros – to je ljubav koja je obilježena čežnjom za onim što se ljubi. Ona je usmjerena prema osjetilnome svijetu (vid, dodir, okus…). I na koncu imamo agape – ovo je ideal ljubavi, uključuje milosrdnost, zauzimanje i brigu za bližnje. Krajnji smisao te ljubavi je potpuno se posvetiti dobru drugih po cijenu vlastitoga života. Ova vrsta ljubavi nadilazi prethodne dvije ljubavi. Upravo nam o takvoj ljubavi govori današnje evanđelje i drugo čitanje.
Tko prihvaća Božju ljubav, toga ta ljubav i oblikuje. Gospodin Isus daje nam u evanđelju zapovijed ljubavi. “Odgovor na zapovijed ljubavi moguć je samo iz iskustva da nam je tu ljubav već prije Bog dao” (Benedikt XVI). Sam Gospodin Isus dao nam je primjer ovakve ljubavi – on je na križu položio svoj život za nas, svoje prijatelje. Nesebično se darovao za naše spasenje, postao je pomirnica za naše grijehe kako kaže sv. Ivan apostol. Upravo stoga jer je prvi pokazao što znači ljubiti do kraja, što znači imati pravu ljubav za bližnje, ima pravo od nas tražiti da činimo to isto. “Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.” Što znači položiti život za prijatelje, za bliženje? Mi danas u redovitoj situaciji nismo pozvani na fizički način položiti svoj život za prijatelje, ali smo zato pozvani svakodnevno to činiti u duhovnom smislu i nasljedovati našeg Učitelja Ljubavi.
Uzmimo za primjer obiteljski život. Za kršćansku majku majčinstvo ne bi trebalo biti samo neki biloški događaj, nešto što se podrazumijeva i na što se ne treba osvrtati, kao što je to primjerice prirodno starenje našega tijela. Majčinstvo je nešto puno dublje, majčinstvo iziskuje darivanje cijele osobe drugome. Majka koja svoje vrijeme posvećuje odgoju djece, brizi za muža, za urednost kuće, za kuhanje žrtvuje svoje vrijeme u korist bližnjega. Ona cijelo svoje biće unosi u tu ulogu i ta ju, možemo reći sveta zadaća, posvećuje u svakodnevnom životu. Prava kršćanska majka od malena će svojoj djeci predati najveće blago koje ima – a to je vjera. Uzor je kršćanskim majkama svakako Blažena Djevica Marija koju kroz ovaj mjesec posebice častimo. Majčinstvo je zapravo uloga koja ženu najviše sjedinjuje s Djevicom Marijom, majkom lijepe ljubavi. Marija je odgajala Sina Božjega – učila ga prve korake, prve riječi, pratila ga u njegovom javnom djelovanju, sve do strahote križa i radosti uskrsnog jutra. Marija je dakle cijeli svoj život posvetila ulozi majke i tako ispunila zadaću koju je i njoj Isus povjerio – da ljubi do kraja, da položi svoj život za prijatelje. Vidimo da je i ona, koja nije umrla mučeničkom smrću, ipak ispunila Isusov nalog.
Kršćanski otac također svojom brigom za obitelj ispunjava zapovijed ljubavi. Otac je obično onaj koji ima ulogu zarađivati za život obitelji. Vrlo često otac je taj koji žrtvujući svoju fizičku snagu kako bi supruzi i djeci priskrbio kruh pokazuje što znači iz ljubavi položiti život za bližnje i ljubiti do kraja. To još više pokazuje onaj otac koji nakon napornog rada žrtvuje svoj odmor kako bi proveo vrijeme sa svojom obitelji. Ne smijemo nikada zaboraviti da uloga odgoja djece pripada i ocu. Stoga mnogi kršćanski očevi nakon napornog rada stavljaju svoju djecu u krilo i uče ih kršćanskom moralu, molitvi i odgajaju ih za savjestan rad. Iako se ocu nakon napornog radnog dana u kojem je priskrbio sredstva potrebna za preživljavanje ovo čini naporno on se poput Krista žrtvuje i daje svega sebe drugome.
Djeca i mladi koji slušaju svoje roditelje i marljivo pripremaju ispite, zaposlenici koji na radnom mjestu savjesno obavljaju svoj posao, starci koji strpljivo podnose svoje tegobe žrtvujući se poradi onih koji ih dvore – svi oni imaju mogućnost polagati život za prijatelje i svjedočiti o onoj ljubavi koju smo na početku nazvali agape – posvetiti se dobru drugih.
Draga braćo i sestre, vidjeli smo da je zaista mnoštvo mogućnosti kako možemo biti slični Isusu koji je darovao svoj život za nas svoje prijatelje i poziva nas da i mi činimo isto. Sve nam se to čini teškim i iziskuje puno žrtve, no, kako to obično biva kod Isusa, On ne daje samo nalog da činimo nešto, on ne daje samo prvi primjer kako to činiti nego on daje i sredstvo koje nam je potrebno za snagu kako bismo ostvarili ono na što nas poziva. Gospodin Isus svoju ljubav htio je ostaviti u sakramentu ljubavi to jest u svetoj Misi i sv. Pričesti. U tom sakramentu Isus nam daje samu srž ljubavi koja raspaljuje naše srce i čini ga spremnim žrtvovati se kako bi donijelo obilan plod. “Da bismo umrli od ljubavi moramo živjeti od ljubavi.” (Sv. Mala Terezija) A “najveća ljubavna priča svih vremena ispričana je u maloj bijeloj Hostiji” (F. Sheen) Nastojmo stoga snagu crpiti iz nedjeljne svete Mise i svete Pričesti. Nedjelja je dan kojega možemo nazvati i prvim i osmim danom. Ako ga gledamo kao prvi dan u tjednu to nam je savršena prilika za zamoliti blagoslov na sve ono što nas očekuje. A ako nedjelju gledamo kao osmi dan u tjednu to je dan kad zahvaljujemo za sve ono što je iza nas. Lijepo je to sažeo sv. Ivan don Bosco “Svetkovanje nedjelje donosi Božji blagoslov na sve što činimo kroz tjedan”. Kad napunimo životne baterije na svetoj Misi i srce nam raspali ljubavlju sveta Pričest onda se vraćamo svojemu svakidašnjem životu i spremno polažemo svoj život za prijatelje. Samo tako možemo ostati u Kristovoj ljubavi i samo tako naša radost biva potpuna. “Ljubi i čini što hoćeš” – rekao je sveti Augustin.
Neka nam je u svakodnevnom ostvarivanju života u sebedarnoj ljubavi na pomoći zagovor Kraljice svibnja, Majke lijepe ljubavi. Amen.
Vlč. Daniel Katačić
