Kada je papa Lav XIV objasnio svoj izbor imena, učinio je to u znak sjećanja na papu Lava XIII, velikog Papa koji je objavio encikliku Rerum Novarum (O kapitalu i radu), koja se bavila teškim položajem radničke klase tijekom industrijske revolucije. U tom dokumentu, Lav XIII zagovarao je kršćansko rješenje koje se razlikovalo od kapitalizma i socijalizma.
Ipak, Lav XIV nije izabrao svoje ime samo kako bi odao počast svom prethodniku, već i kako bi slijedio primjer Lava XIII s Rerum Novarum i suočio se s revolucijom našeg vremena: revolucijom umjetne inteligencije (AI).
Na okupljanju s novinarima 12. svibnja, Sveti Otac se izravno osvrnuo na to pitanje. “Gledajući kako se tehnologija razvija, ova misija postaje sve potrebnija,” rekao je. “Posebno mislim na umjetnu inteligenciju, sa svojim golemim potencijalom, koja ipak zahtijeva odgovornost i razboritost kako bi se osiguralo da može biti korištena za dobrobit svih i da koristi cijelom čovječanstvu. Ova odgovornost tiče se svakoga, razmjerno njegovoj ili njezinoj dobi i ulozi u društvu.”
Kako se industrija eksplozivno razvijala posljednjih godina, vlade, poduzeća i pojedinci suočavaju se s izazovima vezanim uz to pitanje. Bivši američki diplomat Alberto Fernandez nazvao je umjetnu inteligenciju jednom od “Četiri jahača revolucije” s kojima se Lav XIV suočava.
Na prvi pogled moglo bi se činiti neobičnim da se novi Sveti Otac tako rano zainteresirao za ovu temu. Uostalom, već se mora nositi s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, masovnim progonima kršćana u Africi, trajnim posljedicama slučajeva seksualnog zlostavljanja, naslijeđem pape Franje i zapadnim društvom koje je sve više razočarano globalizacijom.
Međutim, Katolička Crkva ne samo da je bila važan sudionik u raspravi o umjetnoj inteligenciji, već i smatra da AI predstavlja ozbiljne izazove za Crkvu, osobito, kako je rekao Lav XIV, u njezinom socijalnom nauku.
Crkva već godinama pomno prati i poduzima korake kako bi razumjela sljedeću dinamiku razvoja umjetne inteligencije.
Godine 2007. papa Benedikt XVI. upozorio je znanstvenike na rizike povezane s umjetnom inteligencijom, a od tada je Vatikan sudjelovao ili sponzorirao brojne konferencije na tu temu. Ranije ove godine, papa Franjo objavio je Antiqua et Nova, prvi papinski dokument koji se bavi umjetnom inteligencijom. Dokument je dao općeniti pregled teme i njenih potencijalnih rizika, ali nije sadržavao sveobuhvatno ili detaljno rješenje problema. Takav zadatak pripada Lavu XIV. A upravo ovog tjedna, američki biskupi su također iznijeli svoje mišljenje.
Antiqua et Nova navodi 10 područja o kojima bi trebalo raspravljati u vezi s uporabom umjetne inteligencije. Ipak, iz izjava pape Lava i njegovog izbora imena jasno je da ga posebno zanima učinak umjetne inteligencije na područje rada.
U ovom kontekstu, umjetna inteligencija dio je šireg pokreta automatizacije i mehanizacije koji je zamijenio poslove koje su prethodno obavljali ljudi. Na vatikanskoj konferenciji prošlog listopada, Anthony Granado, zamjenik glavnog tajnika Konferencije katoličkih biskupa SAD-a, upozorio je, prema sažetku članka: “Jedan od načina na koji bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao ugroziti dostojanstvo ljudske osobe jest zamjena velikih dijelova radne snage bez pružanja ikakvog oblika podrške ljudima koji su ostali bez posla.”
Dodatno naglašavajući ozbiljnost problema, jedno izvješće Goldman Sachsa navodi da umjetna inteligencija ima potencijal zamijeniti ekvivalent od 300 milijuna radnih mjesta.
Kako? Mogli bismo se zapitati. Prošlog mjeseca Amazon je predstavio svog novog robota nazvanog “Vulcan,” opremljenog senzorom pokretanog umjetnom inteligencijom koji omogućuje stroju da precizno odredi pravilan hvat i pritisak za podizanje oko 75% od 1 milijun artikala u njihovim skladištima. U stanju raditi 20 sati u kontinuitetu, takav uređaj prijeti radnim mjestima skladištara. Slična situacija javlja se s kamionima koji se sami voze, još u ranoj fazi razvoja, što bi moglo biti pogubno za vozače kamiona.
Radnički sindikati već podižu uzbunu. Sindikat AFL-CIO upozorio je da će, ako se umjetna inteligencija ne regulira, to dovesti do “povećanja ekonomske nejednakosti, ograničenja naših prava i podrivanja naše demokracije.” Takva formulacija odražava sadržaj Antiqua et Nova: “Ako se umjetna inteligencija koristi za zamjenu ljudskih radnika umjesto da ih nadopunjuje, postoji ‘značajan rizik od nesrazmjernih koristi za nekolicinu na račun osiromašenja mnogih.’”
Franjevac otac Paolo Benanti, profesor na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu i jedan od vodećih crkvenih stručnjaka za umjetnu inteligenciju, izjavio je: “Ono što sada vidimo nije kanarinac u rudniku ugljena, već strvinar koji pokušava jesti naš leš,” govoreći o učinku umjetne inteligencije na radnu snagu. Otac Benanti, koji savjetuje Vatikan, talijansku vladu i Ujedinjene narode o umjetnoj inteligenciji, upozorio je da bi bez odgovarajuće regulative umjetna inteligencija mogla dodatno povećati već ionako ogromnu nejednakost bogatstva u svijetu.
Kad su u pitanju uredske poslovi, poput korisničke podrške, tvrtke već koriste AI “chatbotove” kao prvu liniju pomoći korisnicima. Zatim dolazi područje pisanja. ChatGPT već sada može proizvesti višestruko strukturirane nacrte priče samo na temelju nekoliko unesenih rečenica. U budućnosti će vjerojatno moći stvarati cjelovite scenarije. Ova zabrinutost za budućnost bila je jedan od glavnih razloga za štrajk hollywoodskih scenarista 2023. godine. Štrajk je završio sporazumom prema kojem umjetna inteligencija ne može biti navedena kao pisac, korištena kao izvorni materijal ili ugroziti zasluge pisca, s mogućnošću pregovora o tome 2026. godine.
U posebno ironičnom preokretu, umjetna inteligencija, proizvod računalnih znanstvenika, sada dovodi do otpuštanja brojnih računalnih znanstvenika. Tvrtke za razvoj AI-a prešle su s rekordnih 3.000 mjesečnih zapošljavanja u 2020. na gotovo nulu u 2024. Microsoft je nedavno izjavio da oko 30% njegovog koda piše umjetna inteligencija, što je pridonijelo tome da je tvrtka 2024. otpustila tisuće radnika, a prošlog mjeseca objavila da će dodatnih 6.000 zaposlenika (3% ukupne radne snage) također biti otpušteno.
Umjetna inteligencija možda ne donosi dramatične fizičke promjene poput industrijske revolucije, koja je društvo transformirala iz ruralnog u urbano, ali ima potencijal za dublje promjene u ljudskom društvu. Još je prerano procijeniti kako će papa Lav XIV odgovoriti, ali dobio je pohvale u sekularnim medijima za svoje rane komentare. Njegove rane izjave pokazuju da je potpuno svjestan revolucije i namjerava ponuditi sveobuhvatan društveni i teološki odgovor na ovu novu varijablu u ljudskom društvu.
