Vatikanska komisija zaključila je da Katolička Crkva ne bi trebala nastaviti s ređenjem žena za đakonice, ali je istaknula da ne može ponuditi konačnu prosudbu.
Vatikán je 4. prosinca objavio nalaze studijske komisije o ženskom đakonatu koju je papa Franjo osnovao 2020. godine.
Izvješće komisije predano je 18. rujna papi Lavu XIV. od njezina predsjednika, kardinala Giuseppea Petrocchija, te je objavljeno na papin zahtjev.
Na drugoj sjednici komisije, održanoj od 11. do 16. srpnja 2022., članovi su sa sedam glasova za i jednim protiv podržali tezu koja glasi: “Status quaestionis [stanje pitanja] koji proizlazi iz povijesnih istraživanja i teološkog promišljanja, sagledan u njihovoj međusobnoj povezanosti, isključuje mogućnost napredovanja u smjeru priznavanja ženama pristupa đakonatu shvaćenom kao stupnju sakramenta Svetog reda.”
“U svjetlu Svetog pisma, Predaje i Učiteljstva Crkve, ova je ocjena snažna, iako trenutačno ne dopušta donošenje konačnog suda, kao što je slučaj sa svećeničkim ređenjem.”
Papa Franjo osnovao je dvije komisije za proučavanje mogućnosti ženskog đakonata tijekom svojega trinaestogodišnjeg pontifikata. Prva, osnovana 2016., nije rezultirala objavljenim izvješćem.
No dokument objavljen 4. prosinca navodi da je prva komisija zaključila kako je “Crkva priznavala naziv đakon/đakonica za žene u različitim razdobljima, na različitim mjestima i u različitim oblicima, ali mu je pridavala nejednoznačno značenje.”
Papa Franjo osnovao je drugu komisiju 2020., nakon rasprava o ženskom đakonatu na Amazonskoj sinodi 2019. godine.
Na njezinoj prvoj sjednici, održanoj od 13. do 18. rujna 2021., druga komisija glasovala je 7-0, uz jedan suzdržani glas, u korist izjave: “Na temelju trenutačnog stanja povijesnih istraživanja te našeg poznavanja biblijskih i patrističkih izvora, može se razumno ustvrditi da ženski đakonat, koji se neravnomjerno razvijao u različitim dijelovima Crkve, nije bio shvaćen kao jednostavna ženska inačica muškog đakonata te ne izgleda da je imao sakramentalni karakter.”
Komentirajući tu izjavu, Petrocchi je rekao da pitanje ženskog đakonata u konačnici treba biti riješeno na doktrinarnom nivou, jer se ne može razriješiti isključivo povijesnim istraživanjima.
“Stoga pitanja vezana uz ređenje žena za đakonice ostaju otvorena za daljnje teološko i pastoralno proučavanje, uz održavanje načela communio hierarchica [hijerarhijska zajedništva], koje konačnu odluku o tim pitanjima povjerava Učiteljstvu Crkve kao autoritativan odgovor na pitanja koja se postavljaju u nekim dijelovima Božjeg naroda”, napisao je.
Katolička Crkva uči da postoje tri stupnja Svetog reda: đakoni, svećenici i biskupi.
Na sastanku 2021. članovi komisije trebali su se izjasniti podržavaju li ustanovljenje ženskih đakonica shvaćenih kao treći stupanj Svetog reda. Dvoje je glasalo za, šestero protiv, uz dva suzdržana.
Članovi su jednoglasno glasovali u korist mogućnosti uspostave novih neordeniranih službi koje “bi mogle pridonijeti sinergiji muškaraca i žena.”
Kardinal Petrocchi rekao je da su članovi komisije na završnom sastanku 7. veljače 2025. pregledali vanjske priloge o pitanju ženskog đakonata. Poziv za slanje materijala upućen je tijekom Sinode o sinodalnosti 2023.–2024. u Rimu.
Petrocchi je rekao: “Iako je zaprimljen velik broj priloga, samo je 22 pojedinaca ili skupina poslalo svoje radove, iz tek nekoliko zemalja. Posljedično, iako je materijal obilan i u nekim slučajevima vješto argumentiran, ne može se smatrati glasom sinode, a još manje cijeloga Božjeg naroda.”
Kardinal je naveo da su mnogi prilozi pozivali na pristup ženama ne samo đakonatu, već i svećeništvu i biskupstvu.
“Argument koji se temelji na muškosti Isusa Krista mnogima se činio seksističkim i uskim pogledom, koji vodi diskriminaciji žena”, primijetio je.
Rekao je da su u prilozima zaprimljenim od komisije “mnoge žene opisivale svoj rad za Crkvu, često obavljan s velikom predanošću, kao da je to dovoljan kriterij za ređenje u đakonat.”
“Druge su govorile o snažnom ‘osjećaju’ poziva, kao da je to potreban dokaz kojim bi Crkva trebala potvrditi valjanost njihova zvanja i prihvatiti tu njihovu uvjerenost”, napisao je.
“Mnoge su već obavljale đakonske funkcije, osobito u zajednicama bez svećenika, te su držale da su ‘dostojne’ primiti ređenje, jer su na neki način stekle pravo na njega. Druge su jednostavno govorile da žele ređenje kao znak vidljivosti, autoriteta, poštovanja, podrške, a ponajviše jednakosti.”
Članovi komisije trebali su glasovati o izjavi da je Kristova muškost “integralni dio sakramentalnog identiteta”. Glasovi su bili izjednačeni: pet za, pet protiv.
No komisija je s devet glasova za i jednim protiv podržala izjavu da Crkva treba “proširiti pristup žena službama ustanovljenima za služenje zajednici.”
Petrocchijevo izvješće papi Lavu završilo je osobnim razmišljanjem u kojem je istaknuo da rasprava o ženama đakonicama odražava sukob “dviju teoloških orijentacija.”
Rekao je: “Jedna inzistira na tvrdnji da je ređenje đakona ad ministerium, a ne ad sacerdotium [usmjereno na služenje, a ne na svećeništvo]: taj bi čimbenik otvorio put ređenju žena za đakonice.”
“Druga, pak, inzistira na jedinstvu sakramenta Svetog reda, zajedno sa zaručničkim značajem triju stupnjeva koji ga čine, te odbacuje mogućnost ženskog đakonata: također ističe da bi, ako bi se ženama odobrio pristup prvom stupnju Svetog reda, njihovo isključenje iz ostalih bilo neobjašnjivo.”
“Suprotna stajališta tih teoloških ‘škola’ i nedostatak slaganja o ključnim doktrinarnim i pastoralnim pitanjima motiviraju, po mojem mišljenju, zadržavanje razboritog pristupa pitanju ženskog đakonata.”
Petrocchi je sugerirao da je potrebno daljnje promišljanje o posebnostima đakonata.
Napomenuo je da u mnogim zemljama trajni đakonat trenutačno ne postoji.
“Tamo gdje postoji, djelatnosti đakona često se podudaraju s ulogama koje pripadaju laičkim službama ili liturgijskim pomoćnicima, što među Božjim narodom izaziva pitanja o specifičnom značenju njihova ređenja”, napisao je.
