Naslovnica Društvo Jutarnji promašio ‘ceo fudbal’

Jutarnji promašio ‘ceo fudbal’

Inoslav Bešker u Jutarnjem listu je dobro uočio pad katoličanstva u Latinskoj Americi i procvat raznih protestantskih sekti, ali na posve nevjerojatan način za ovaj trend optužuje „suzbijanje „teologije oslobođenja“ koje su provodili sv. Ivan Pavao II i kardinal Joseph Ratzinger ( Benedikt XVI.)“. Statistički podaci (vidi analizu ovdje) štoviše pokazuju da je u onim zemljama gdje je teologija oslobođenja- odnosno savez između klera i političke ljevice ojačao, na primjer u Hondurasu, Nicaragui, El Salvadoru i Guatamali, zabilježen zapravo najveći pad u broju aktivnih vjernika.

Latinska Amerika nastavlja gubiti svoj katolički identitet, iako je napokon i jedan biskup iz tog dijela svijeta izabran za papu. Naprosto, Katolička crkva ondje, između Rija Grande del Norte i Patagonije, ne daje zadovoljavajuće odgovore najponiženijima i marginaliziranima, plaćajući tako danak svojoj stoljetnoj povezanosti s vladajućima, bogatašima i, nerijetko, izrabljivačima. Već i ranije su stanovnici Latinske Amerike, ponajviše oni afričkog porijekla, uklapali svoja lokalna vjerovanja u katolički nauk (što je osobito primjetno na Haitiju i u Brazilu), ali posljednjih dvadesetak godina sve je veći bijeg iz Katoličke crkve u mlađe protestantske, poglavito u Pentekostalnu, baš u Brazilu, ali i drugdje. Plaća se danak suzbijanju „teologije oslobođenja“ koje su provodili sv. Ivan Pavao II i kardinal Joseph Ratzinger ( Benedikt XVI).

Taj se proces – o kojemu smo ovdje već pisali – ne zaustavlja. To svjedoči najnovije istraživanje koje je proveo i jučer obznanio Pew Research , ispitujući stanovnike u 18 latinskoameričkih država te u Portoriku.
Do 1960 više od 90 posto stanovnika Latinske Amerike činili su katolici. Još potkraj prošlog stoljeća gotovo polovica svih katoličkih vjernika u svijetu živjeli su u Latinskoj Americi. Danas se 69 posto smatraju katolicima, a 19 posto su protestanti. Manje od polovice protestanata su rođeni u toj vjeroispovijesti, više od polovice ih je prešlo s katolištva. Raste i broj ateista: 4 posto Latinoamerikanaca rođeno je u ateističkim obiteljima, sada ih je dvostruko veći postotak.
Lokalno je najveći postotak prijelaza iz Katoličke u neku od protestantskih crkava u Kolumbiji (74 posto), pa u Paragvaju, Peruu, Ekvadoru, Boliviji, Venezuli itd., pa i u dvjema najmnogoljudnijima: 55 posto u Papinoj Argentini, 54 posto u Brazilu.

Istraživanje pokazuje da je Papa probudio entuzijazam među tamošnjim katolicima, ali da su bivši katolici i spram njega skeptični.