Govoreći na konferenciji Latin Mass UK, kardinal Raymond Burke izjavio je kako je zatražio od pape Lav XIV. da ukloni ograničenja za tradicionalnu latinsku misu.
„Moja je nada da će on [papa Lav] okončati progon vjernika u Crkvi koji žele štovati Boga prema starijem obliku rimskog obreda – ovaj progon unutar same Crkve,“ rekao je. „Svakako sam već imao priliku to izraziti Svetom Ocu.“
Nastavio je: „Nadam se da će, čim to bude razumno moguće, ozbiljno proučiti ovo pitanje“ te da će „vratiti stanje kakvo je bilo nakon Summorum Pontificum, pa čak i nastaviti razvijati ono što je papa Benedikt XVI. tako mudro i s ljubavlju zakonski odredio za Crkvu.“
Kardinal Burke poznat je kao zagovornik tradicionalističkih vrijednosti. Rođen 30. lipnja 1948. u Richland Centeru u Wisconsinu, zaređen je za svećenika 1975. godine od strane pape Pavla VI., nakon studija na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je biskupom La Crossea u Wisconsinu 1994. godine, gdje je osnovao Wisconsinsko svetište Gospe Guadalupske. Godine 2003. postao je nadbiskup St. Louisa. Poznat po svojoj pravovjernoj primjeni kanonskog prava i liturgijske tradicije, Burke je stekao nacionalnu pozornost odbijanjem podjele pričesti katoličkim političarima koji podupiru pobačaj.
Papa Benedikt XVI. imenovao ga je prefektom Vrhovnog suda Apostolske signature 2008. godine te ga proglasio kardinalom 2010. godine. Pod papom Franjom njegov je utjecaj opao; 2014. godine uklonjen je s mjesta prefekta i imenovan zaštitnikom Suverenog vojnog reda Malte, što je dužnost koju je obnašao do 2023. godine. Bio je glasni kritičar određenih inicijativa pape Franje, osobito Amoris Laetitia, te jedan od četvorice kardinala koji su 2016. godine podnijeli dubia tražeći pojašnjenje crkvenog nauka o braku i sakramentima.
Nakon Drugog vatikanskog koncila uvedene su značajne liturgijske reforme, koje su kulminirale 1969. godine proglašenjem Novus Ordo Missae od strane pape Pavla VI. Ova nova misa, slavljena na narodnom jeziku, uvelike je zamijenila tradicionalnu latinsku misu. Iako stariji obred nije formalno zabranjen, njegova je upotreba bila strogo ograničena i zahtijevala je izričito dopuštenje biskupa.
Godine 1984. papa Ivan Pavao II. izdao je dokument Quattuor Abhinc Annos, ublaživši ograničenja pod određenim uvjetima, a 1988. uslijedio je Ecclesia Dei, koji je omogućio širu upotrebu za one privržene starom obredu. Velika liberalizacija dogodila se 2007. godine, kada je papa Benedikt XVI. izdao Summorum Pontificum, potvrdivši da Tridentska misa nikada nije bila ukinuta i dopuštajući svakom svećeniku da je slavi privatno ili javno bez odobrenja biskupa.
Ovo se promijenilo 2021. godine kada je papa Franjo izdao Traditionis Custodes, poništivši Summorum Pontificum i vratio biskupima ovlasti za regulaciju latinske mise. Naknadne smjernice iz Vatikana dodatno su pooštrile ograničenja, zahtijevajući odobrenje Vatikana za nove zajednice latinske mise te u mnogim slučajevima zabranjujući njezino slavljenje u župnim crkvama.
Iako papa Lav XIV. nije formalno ukinuo ograničenja nametnuta od svog prethodnika, rani znakovi ukazuju na tolerantniji stav prema starom obredu.
Govoreći istočnim katoličkim čelnicima 14. svibnja, papa Lav izjavio je: „Crkva vas treba. Doprinos koji nam danas kršćanski Istok može ponuditi je ogroman! Velika nam je potreba da povratimo osjećaj misterija koji ostaje živ u vašim liturgijama.“ Promatrači su ovu blagu kritiku zapadne liturgije protumačili kao naznaku njegove želje da obnovi svečanije i zadivljujuće izraze pronađene u starijoj uporabi rimskog obreda.
Također postoje vjerodostojna izvješća da je, kao kardinal Prevost, Lav slavio tradicionalnu latinsku misu u svojoj privatnoj kapelici. Kao biskup Chiclayoa u Peruu (2015.–2023.), nadgledao je provedbu Summorum Pontificum u svojoj biskupiji, a nema zapisa o tome da je ograničio tradicionalnu latinsku misu u tom razdoblju.
Izvor
