Naslovnica Crkva Kardinal Cupich tvrdi da sinodalni ‘razgovori u Duhu’ mogu ‘revolucionirati’ Crkvu

Kardinal Cupich tvrdi da sinodalni ‘razgovori u Duhu’ mogu ‘revolucionirati’ Crkvu

Jedan od vodećih američkih klerika predlaže metodologiju „razgovora u Duhu“ korištenu na Sinodi o Sinodalnosti kao model za reformu Crkve, stavljajući poseban naglasak na egalitarnost.

Govoreći 24. travnja na Sveučilištu Presvetog Srca Isusova u Fairfieldu, u Connecticutu, čikaški kardinal Blase Cupich rekao je da model za rasprave u malim grupama, koji je obilježen slušanjem drugog sugovornika, intervalima šutnje i dopuštanjem neslaganja zapravo predstavlja poziv pape Franje za „obnovom cijele Crkve“.

„To je novi ‘model Crkve’, za koji vjerujem da će dovesti do obnove načina na koji donosimo odluke u Crkvi i kako se odnosimo jedni prema drugima na univerzalnoj, kontinentalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini,” rekao je kardinal Cupich, pozivajući se na termin koji je popularizirao američki teolog kardinal Avery Dulles, čija je knjiga iz 1974. na tu temu iznijela pet modela, ili slika, Crkve u postkoncilskoj teologiji.

„Svi mi, bez obzira na naš položaj u Crkvi, moramo polaziti od zajedničkog shvaćanja da je ‘autoritet višestruk i uzajamno uznapreduje’“, rekao je kardinal Cupich, citirajući izlaganje o. Timothyja Radcliffea tijekom predsinodalnog uvoda – koji je poslužio kao temelj kardinalova govora.

Prijedlog kardinala Cupicha za reformom upravljanja Crkvom na temelju procesa koji ‘umanjuje’ razlike između biskupa i laika vjerojatno će produbiti zabrinutost među katolicima da Sinoda promiče razumijevanje upravljanja Crkvom koji je nespojivo s utvrđenom katoličkom ekleziologijom.

Kardinal Cupich iznio je svoju viziju Crkve u stilu ‘razgovora u Duhu’ kao dio serije predavanja na Sveučilištu Srca Isusova. Ali mons. Cupich nije jedini predavač, serija je prethodno uključivala izlaganja drugih crkvenih velikodostojnika povezanih s liberalnim krilom Crkve u Sjedinjenim Američkim Državama, poput kardinala Roberta McElroya iz San Diega, koji je govorio o ‘radikalnom uključivanju’, i kardinala Josepha Tobina iz Newarka, koji se usredotočio na biblijske i koncilske temelje za sinodalnost u svom izlaganju.

Kardinal Cupich sudjelovao je na prvoj sjednici Sinode o sinodalnosti kao izabrani delegat pape Franje nakon što ga Konferencija katoličkih biskupa SAD-a nije izabrala za delegata.

Tijekom govora o reformi Crkve, koji je bio inspiriran izlaganjima o. Radcliffea na predsinodalnom okupljanju, kardinal Cupich je više puta istaknuo smanjenje razlika između biskupa i drugih članova Crkve metodologijom ‘razgovora u Duhu’.

Čikaški kardinal rekao je da su sudionici bili upitani kako bi se željeli zvati na početku sinodske male grupe. „Svatko, bez obzira na položaj u Crkvi, dao je ime grupi i izostavio bilo kakvu referencu na titule. Počeli smo na ravnopravnoj osnovi i prepoznali smo da svatko govori s autoritetom“, tvrdi kardinal Cupich.

Kardinal je također rekao da su mnogi laici, članovi Sinode, „bili zapanjeni što su ih po prvi put crkveni poglavari stvarno slušali” — što je iznenađujuća tvrdnja, s obzirom da laici-sudionici imaju utjecajne uloge u institucionalnoj Crkvi, uključujući u teološkom establišmentu, preko vodstva kancelarijskih ureda i u biskupijskim savjetodavnim odborima.

Čikaški prelat rekao je da je uvođenje metodologije ‘razgovora u Duhu’ najznačajniji element „preoblikovanje sinodalnosti“ pape Franje, za koje je kardinal Cupich rekao da je „ništa manje nego revolucionarno“. Ranije su, rekao je, sinode bile unaprijed dogovorene i izbjegavane su otvorene rasprave, a takva ograničenja su prevladana korištenjem metode ‘razgovora u Duhu’ u malim skupinama za okruglim stolovima.

Kardinal je istaknuo i širenje članstva s pravom glasa na Sinodi izvan biskupskog staleža. Prvi put je na jednoj Biskupskoj sinodi veliki broj laika bio uključen kao punopravni članovi – oko četvrtina svih sudionika.

„Svi imaju jednako pravo govora, što je još važnije, jednak glas”, rekao je kardinal, dodajući da je istaknuo važnost jednakog glasovanja, što nije bilo uključeno u njegove pripremljene napomene, tijekom njegovog izlaganja.

Zabrinutost da neki uključeni u Sinodu koriste naglasak na ‘suodgovornosti’ kako bi minimizirali inherentno hijerarhijski poredak Crkve dosegao je vrhunac na Sinodalnoj skupštini u listopadu prošle godine.

Biskup Kevin Rhoades, upravitelj biskupije Fort Wayne-South Bend, u saveznoj državi Indiani, rekao je za mrežni portal National Catholic Register da su neki u svojem razumijevanju jedinstva ignorirali zaključke Drugog vatikanskog koncila, za razliku od pape Franje koji tvrdi da se kod sinodalnosti ne radi o „demokratizaciji Crkve”.

John Cavadini, voditelj Instituta za crkveni život na Sveučilištu Notre Dame, napisao je da sinodalna ukorijenjenost „suodgovornosti u krštenju“, a ne euharistijskom poimanju Crkve, predstavlja opasnost od negiranje crkvene hijerarhije, za koju je Drugi vatikanski sabor naučavao da je „svojstvena punini svetog reda dodijeljenog biskupu“, a ne pukoj karizmi krštenja, dostupnoj svim vjernicima.

A nekoliko teologa je reklo za National Catholic Register da je prvo zasjedanje Sinode bilo obilježeno pokušajima promjene crkvenog nauka promjenom crkvene strukture, teološkog pristupa koji su nakon Drugog vatikanskog sabora razvili teolozi poput belgijskog dominikanca Edwarda Schillebeeckxa, ali je odbačen tijekom papinstva svetog Ivana Pavla II i Benedikta XVI.

Činilo se da je kardinal Cupich predvidio kritike koje bi mogle biti usmjerene prema njegovom prijedlogu – ne nudeći teološke kontraargumente, već sugerirajući da neki u Crkvi imaju ‘strah’ od promjene i prepuštanja moći.

„Oni koji čuju istinu boje se da će to zahtijevati odustajanje od kontrole ili promjenu”, rekao je, dodajući da je „strah od gubitka kontrole duboko usađen u psihu vodstva Crkve“.

Prijedlog kardinala Cupicha za ‘Crkvu’ u stilu razgovora u Duhu dolazi prije završne skupštine Sinode o sinodalnosti, koja se treba održati u listopadu ove godine u Rimu. Očekuje se da će ta sjednica proizvesti konačni prijedlog reforme Crkve po sinodalnim linijama, iako će papa Franjo imati konačnu riječ.

Izvor