Naslovnica Crkva „Kršćani su prihvatili sekularizam, a sada se čude usponu političkog islama”, upozorava...

„Kršćani su prihvatili sekularizam, a sada se čude usponu političkog islama”, upozorava kardinal Ranjith

Kardinal Ranjith: Uspon političkog islama na Zapadu nije iznenađujući jer su kršćani prihvatili sekularne vrijednosti

Jedan od istaknutih kardinala, koji je prošle godine slovio kao ozbiljan kandidat za papu, izjavio je da ga ne iznenađuje uspon političkog islama na Zapadu. Smatra da su mnogi kršćani prihvatili sekularne vrijednosti, stvarajući tako proturječje između vjere i načina života, osobito u javnom prostoru.

U intervjuu objavljenom 6. studenoga u francuskom časopisu Tribune Chrétienne, 78-godišnji kardinal Malcolm Ranjith rekao je da rast utjecaja islama „uopće nije iznenađujući i ne proizlazi nužno iz nekoga unaprijed smišljenog plana”, nego je riječ o „prirodnom procesu”.

Kardinal, nadbiskup Colomba na Šri Lanki, koji se već dugo zauzima za međureligijski sklad u svojoj domovini, izjavio je da kršćanska društva postupno slabe jer „upijaju sekularne vrijednosti” i na njima temelje svoje političke odluke.

Druge religije, poput islama, „ne dijele istu fascinaciju sekularizmom”, nego „svoje životne odluke temelje na vlastitim uvjerenjima, što je ispravno i prirodno”, rekao je. Prema najnovijem dostupnom istraživanju, vjerski sastav stanovništva Šri Lanke čini približno 70 posto budista, 13 posto hinduista, 10 posto muslimana i 7 posto kršćana, među kojima prevladavaju katolici.

„Sekularno je društvo dualističko jer polazi od pretpostavke da se osoba može držati neke religije, a da pritom nije dužna vrijednosti koje iz nje proizlaze provoditi u javnom životu”, primijetio je kardinal Ranjith. Dodao je da takvo shvaćanje vjernike prisiljava da postupaju suprotno svojim najdubljim duhovnim uvjerenjima i da „vode dvostruki život”. Islam i druge religije to ne smatraju „realističnim ni iskrenim”, što nam, kako je rekao, „pokazuje koliko smo mi kršćani postali licemjerni”.

Stoga kardinal smatra da se vjernici ne bi trebali sukobljavati s islamom i drugim religijama niti im nametati sekularna pravila, nego bi trebali učiti iz njihove predanosti dosljednom življenju vlastitih uvjerenja te i sami ponovno steći takvu cjelovitost. Crkveni poglavari i njihovi vjernici, rekao je za Tribune Chrétienne, trebali bi odgovoriti promišljanjem i priznanjem „pogrešnih odluka donesenih u prošlosti koje su dovele do ovoga žalosnog stanja”, a zatim hrabro naviještati Evanđelje.

Kardinal Ranjith, koji je postao poznat tijekom pontifikata svetoga pape Ivana Pavla II., obnašao je niz važnih službi, među ostalim i dužnost apostolskog nuncija u Indoneziji i Istočnom Timoru. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2005. tajnikom tadašnje Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, a 2009. imenovao ga je nadbiskupom Colomba. Međunarodnu pozornost privukao je nakon smrtonosnih terorističkih napada na Šri Lanki na Uskrsnu nedjelju 2019., u kojima je poginulo 270 ljudi, a više od 500 ih je ranjeno. U razgovoru za Tribune Chrétienne rekao je da sumnja kako je vlada bila umiješana u napade, s ciljem da izazove „val protumuslimanskog bijesa” i tako omogući izbor nacionalističkog kandidata za predsjednika.

U drugom dijelu intervjua kardinal je pozvao crkvene poglavare da prepoznaju znakove katoličke obnove u Europi kao „Božji dar” te da učine sve što je u njihovoj moći kako bi „vratili duhovnu dimenziju u živote svojih vjernika”.

Kao dokaz čežnje za „humanijim, duhovnijim i istinski preobraženim svijetom” naveo je oduševljen odaziv mladih na ovogodišnje posjete pape Lava XIV. Francuskoj i Španjolskoj.

Mladi se okreću „duhovnijem pogledu na život” jer uviđaju da se istinska sreća ne može pronaći u gospodarskom blagostanju i konzumerizmu, primijetio je kardinal sa Šri Lanke. Također je istaknuo da se ti znakovi obnove pojavljuju nakon desetljeća „brzog i tragičnog procesa dekristijanizacije” na kontinentu koji je napustio „vlastitu duhovnu i liturgijsku baštinu”.

Širenje sekularizma djelomično je povezao s „teološkom revolucijom koja je srušila čvrste stupove katoličke teologije”. Smatra da su promjene nakon Drugoga svjetskog rata oslabile „oblike bogoslužja, moralna načela i hijerarhijsku strukturu”.

Istodobno je rekao da je sekularistički pokret potaknuo individualizam i hedonizam, kao i demografsku krizu i porast ekstremizma, što je dovelo do „gubitka vrijednosti i plemenitosti ljudskoga života”.

Kritizirao je i odgovor Crkve na te pojave, rekavši: „Nažalost, Zapadna Crkva podlegla je napasti očaja i nedostatka vjere, napustivši vlastitu duhovnu i liturgijsku baštinu u uvjerenju da je dovoljno jednostavno prepustiti se struji.”

„To je pogreška”, rekao je, dodajući da su svjedočanstvo Crkve narušili i nedavni skandali, kao i obvezni crkveni porez u Njemačkoj, za koji bi želio da se ukine i zamijeni dobrovoljnim doprinosima.

Ipak, kardinal Ranjith nada se da se stanje može promijeniti ako Europa provede „ozbiljan ispit savjesti” i ponovno otkrije svoje kršćanske filozofske i povijesne korijene.

„Crkva bi trebala predvoditi taj proces promišljanja”, rekao je. „Ne može se i dalje zadovoljavati postojećim stanjem i misliti da će se stvari same od sebe poboljšati.” Pozvao je na „novi duhovni, teološki i pastoralni pristup” te potaknuo crkvene poglavare da žive dosljednije, budu bliže vjernicima i da budu „jednostavni, duboko pastoralno usmjereni i dostojni službe koju obnašaju”.

Kardinal Ranjith zatim je naglasio da je Isusov nauk „nekonformistički i uvijek nov” te da ga se ne može „pretvoriti u fosil” unutar neke određene filozofije ili škole mišljenja.

„Crkva ne smije dopustiti da je progutaju ni modernizam ni tradicionalizam”, rekao je. „Mora predstavljati nauk Isusa, Gospodina, kao put prema sreći u ovome životu, ali i u životu koji dolazi.” Crkva, istaknuo je, mora ponuditi „nadu Kraljevstva Božjega”.

Upitan o nastojanjima da se promijeni crkveni nauk, osobito o spolnom moralu i ređenju žena, kardinal sa Šri Lanke naglasio je da se Isusov nauk „ne može mijenjati prema nečijim hirovima ili željama”, pa ni odlukom „sinodalnog vijeća ili biskupske konferencije”.

Izvor