Administrator prazne njemačke biskupije izjavio je da će se, premda nerado, pridržavati vatikanske upute o obustavi plana kojim se broj župa trebao smanjiti sa 70 na devet, i to sve dok novi biskup ne preuzme službu.
U pismu upućenom 11. studenoga svećenicima i zaposlenicima biskupije Speyer, biskupijski administrator o. Markus Magin izjavio je da je „razočaran” takvim zahtjevom, koji mu je, nakon savjetovanja s vatikanskim dikasterijima, prenio nadbiskup Hubertus van Megen, novi apostolski nuncij u Njemačkoj.
Magin je ustvrdio da je planirani postupak bio u skladu s kanonskim pravom te da bi obustava projekta naštetila biskupiji. Također je sugerirao da je takva odluka u suprotnosti s nastojanjima da se izgradi sinodalnija Crkva.
Biskupije diljem Njemačke provele su velika smanjenja broja župa zbog pada broja svećenika, praktičnih vjernika i financijskih sredstava. Tako je, primjerice, Nadbiskupija Freiburg u siječnju 2026. smanjila broj svojih župa s 1048 na 36, što je smanjenje od približno 96,6 posto. Nadbiskupija Paderborn priprema spajanje svojih 603 župe u 21 pastoralno područje (Seelsorgeräume).
Nacrt plana reorganizacije biskupije Speyer, smještene na jugozapadu Njemačke, predstavljen je u listopadu 2025. godine, za vrijeme biskupa Karla-Heinza Wiesemanna. Biskupijska skupština odobrila je temeljna načela plana u lipnju 2026., a Wiesemann ga je potom službeno prihvatio.
No u kolovozu 2026. Wiesemann je neočekivano podnio ostavku, navodeći „psihičko opterećenje” koje je pratilo obnašanje njegove službe. Magin je izabran za biskupijskog administratora, uvjeren da ima mandat nastaviti pripreme za reorganizaciju.
Magin je rekao da je odmah započeo razgovore s iskusnim kanonskim pravnicima kako bi utvrdio na koji način provesti proces restrukturiranja, a istodobno poštovati kanon 428. Zakonika kanonskoga prava, koji tijekom ispražnjene biskupske stolice zabranjuje „uvođenje novina” i privremenim upraviteljima onemogućuje poduzimanje „bilo čega što bi na bilo koji način moglo naštetiti pravima biskupije ili biskupa”.
Magin je objasnio da je o toj temi razgovarao i s nadbiskupom van Megenom, koji je u srpnju službeno preuzeo dužnost apostolskog nuncija u Njemačkoj.
Magin je izjavio da je 9. studenoga primio pismo nadbiskupa van Megena u kojem stoji da se, nakon savjetovanja s dikasterijima Rimske kurije, „daljnji razvoj reformskog procesa mora obustaviti tijekom cijelog razdoblja prazne biskupske stolice, odnosno sve dok novi dijecezanski biskup kanonski ne preuzme posjed biskupije”.
Nadbiskup van Megen navodno se pozvao na „zabrinutost utemeljenu na kanonskom pravu” te upozorio da bi nastavak priprema mogao „stvoriti očekivanja, pokrenuti promjene i dovesti do osobnih obveza koje, premda još nisu pravno obvezujuće, prijete znatno ograničiti slobodu prosuđivanja i odlučivanja budućeg biskupa”.
Apostolski nuncij istaknuo je da, prema kanonskom pravu, samo dijecezanski biskup može osnivati, ukidati ili mijenjati župe. Također je napomenuo da su tijekom razdoblja između dvaju biskupskih službi suspendirana biskupijska svećenička vijeća i pastoralna vijeća te da ona ne mogu donositi obvezujuće odluke.
Van Megen je rekao da mu je cilj isključivo „zaštititi slobodu i punu odgovornost budućeg biskupa kako bi mogao donositi odluke od tako velike važnosti na temelju vlastite prosudbe i u punini svoje upravljačke vlasti”.
Magin je napisao: „Poštovat ćemo i provesti ovu odluku koju nam je priopćio apostolski nuncij. To znači da ćemo odmah, pa sve do preuzimanja službe našega novog biskupa, obustaviti proces reforme župnih struktura.”
Vatikan je i ranije izražavao zabrinutost zbog opsežnih smanjenja broja župa u njemačkim biskupijama. Godine 2020. usprotivio se prijedlogu biskupije Trier da se broj njezinih 887 župa smanji na 35. Vatikanski dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog veličine planiranih župa, napominjući da bi neke od njih imale i do 100.000 vjernika. Također su upozorili da bi neki katolici u ruralnim područjima morali putovati 80 kilometara ili više do najbliže župne crkve.
Iste je godine vatikanska Kongregacija za kler izdala uputu u kojoj su navedene smjernice za reorganizaciju župa. Nekoliko njemačkih biskupa kritiziralo je taj dokument, u kojem se navodi da, ako biskup zbog nedostatka svećenika povjeri župu laiku, pastoralna skrb ipak mora ostati pod konačnim vodstvom svećenika imenovanog za moderatora.
Neki svećenici u Njemačkoj izrazili su zabrinutost zbog posljedica velikih smanjenja broja župa. O. Fabian Schneider, koji vodi novoustrojenu veliku župu u Nadbiskupiji Freiburg, u intervjuu iz listopada 2026. istaknuo je da je reorganizacija, kojom je 40 dotadašnjih župa spojeno u jednu s približno 36.000 vjernika, kod nekih mjesnih svećenika izazvala osjećaj gubitka ovlasti i dovela do toga da su „svedeni na ulogu župnih vikara”.
U pismu svećenicima i zaposlenicima biskupije Speyer Magin je obrazložio zašto se ne slaže s odlukom Vatikana.
Biskupijski administrator ustvrdio je da obustava procesa predstavlja „značajnu promjenu” te da se njome ne pridaje dovoljno važnosti odlukama koje je Wiesemann donio nakon opsežnih savjetovanja unutar biskupije.
„Time se ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri nužnost i hitnost mjera za promjenu naših župnih struktura, kojima se moramo suočiti s izraženim i sve bržim smanjenjem broja osoblja i financijskih sredstava, kako ne bismo dodatno opteretili zaposlenike i volontere te kako bismo osigurali svoja financijska sredstva”, napisao je.
„Time se prekida kontinuitet biskupijskog života, što je u suprotnosti sa stvarnim smislom zabrane promjena iz kanona 428. § 1.”
Magin je također sugerirao da će obustava negativno utjecati na motivaciju i angažman osoba koje su sudjelovale u procesu reorganizacije.
„Kakve će daljnje posljedice obustava imati na rad pastoralnih timova, zaposlenika u regionalnim upravama i župnim uredima, župnih tijela i drugih, postat će jasno tek tijekom sljedećih tjedana i mjeseci”, rekao je.
Ustvrdio je da će takva stanka novog biskupa Speyera dovesti u nepovoljan položaj jer će se nakon preuzimanja službe suočiti s pritiskom da u kratkom roku donese velik broj odluka.
„Rado bismo novom biskupu predali dobro pripremljene nacrte reformskih rješenja, iza kojih bi stajalo široko suglasje, a na temelju kojih bi on mogao slobodno donijeti svoje odluke. Sada, međutim, postoji opasnost da će najprije morati ponovno zadobiti izgubljeno povjerenje, što duboko žalim”, napisao je Magin.
Biskupijski administrator također je rekao da ta odluka ne „odgovara slici sinodalne Crkve” kakva je predstavljena u završnom dokumentu Sinode o sinodalnosti, održane u Rimu 2023. i 2024. godine.
Novi biskup Speyera bit će imenovan prema odredbama Bavarskog konkordata iz 1924. godine. Premda se biskupija ne nalazi u Bavarskoj, povijesno je povezana s tom južnonjemačkom saveznom državom.
Prema Bavarskom konkordatu, biskupije i stolni kaptoli svake tri godine podnose Svetoj Stolici popise mogućih kandidata za nove biskupe, neovisno o tome postoji li upražnjena biskupska stolica. Kada biskup podnese ostavku, stolni kaptol šalje svoje preporuke Svetoj Stolici. Papa bira između kandidata predloženih u skladu s konkordatskim postupkom.
Prije službene objave imenovanja Sveta Stolica savjetuje se s bavarskom državnom vladom kako bi provjerila postoje li političke primjedbe na kandidata.
Zaključujući svoje pismo, Magin je napisao:
„Dragi suradnici, i zaposleni i volonteri, mogu samo naslutiti što je u vama izazvalo pismo apostolskog nuncija i kako će ono utjecati na vaš angažman u našoj biskupiji. Od srca vam zahvaljujem za vaše dosadašnje impresivno zalaganje kako bismo našoj biskupiji osigurali dobar put u budućnost.
Istodobno vas molim da poštujete i podržite odluku o obustavi procesa preustroja pastoralnih struktura. Također vas potičem da, unatoč mogućem razočaranju, ne odustanete od svojega zalaganja za našu biskupiju, naše župe i zajednice, udruge i skupine.”
