Oni vjeruju u slobodu, čiji je autor sam Isus. Oni vjeruju u dostojanstvo slobodnih muškaraca i žena, jer smo djeca Božja, stvoreni na Božju sliku, protagonisti u izgradnji općeg dobra za cijelo čovječanstvo.
U petak, 16. travnja, u Hong Kongu je devet istaknutih branitelja slobode osuđeno na zatvorske kazne. Petorica su katolici. Otac Gianni Criveller s Papinskog instituta za vanjske misije, profesor teologije koji je proveo dvadeset i sedam godina u Kini, osobno ih je upoznao i na sam dan njihovog ulaska u zatvor napisao je živopisan profil za “Mondo e Missione”, publikaciju papinskog instituta, i za “UCA News”, katolički portal s fokusom na Aziju.
Kao što je poznato, Hong Kong je tabu tema za Svetu Stolicu. Nikada nijedna riječ nije došla od pape Franje i vrha Katoličke Crkve u obranu onih koji se bore za njegovu slobodu. Sve kako se ne bi na bilo koji način suprotstavilo kineskom režimu, čak do te mjere da je grad ostavljen bez biskupa, iz straha da bi imenovanje moglo biti u najmanju ruku neukusno za Peking.
Hong Konga, kakvog poznajemo, više nema, a 16. travnja bio je jedan od najtužnijih dana otkako je sloboda umrla u bivšoj britanskoj koloniji 1. srpnja 2020. Devet čelnika demokratske oporbe osuđeno je zbog održavanje nezakonite skupštine. […]
Aktivisti nisu osuđivani za nasilna djela. 31. kolovoza 2019. su navodno organizirali prosvjed 1,7 milijuna ljudi, mirno, ali neovlašteno. U to vrijeme nije postojao zakon o nacionalnoj sigurnosti. Osuđeni ljudi zapravo su obuzdavali i moderirali ovu veliku spontanu demonstraciju. Dali su sve od sebe da održe mir i red. Oni nisu bezobzirni aktivisti već desetljećima političke vođe i protagonisti u javnom životu. Najmlađi ima 64 godine, a najstariji 82. Većina stanovništva ih poštuje.
Želio bih naglasiti crkvenu dimenziju ove trajne tragedije. Pet privedenih i zatvorenih osoba su katolici.
Martin Lee, otac Hongkonške demokracije, odvjetnik je i bivši parlamentarac. Osnovao je Demokratsku stranku koja ima većinsku potporu stanovništva i jedan je od autora Temeljnog zakona, ustavne povelje grada. Za katolike je poznata osoba, vjernik koji svako jutro prisustvuje misi u središnjoj crkvi svetog Josipa i tamo služi kao čitatelj. Desetljećima je bio jedan od najcjenjenijih savjetnika biskupije, često pozvan da razgovara sa svećenicima, đakonima i laicima o važnim pitanjima tekućih poslova. […]
Ove osude ranjavaju srce Crkve. Onima koji kažu da su Hongkonški katolici podijeljeni, odgovaram da nisu kad Martin Lee, toliko voljeni brat, mora patiti zbog svojih ideala. Za mene je on “dobar, krotak, mudar, nevin čovjek, a prije svega drag prijatelj” (koristim ovdje riječi pape Pavla VI. izrečene na sprovodu svog prijatelja Alda Moroa, ubijenog od talijanskih Crvenih brigada). Laknulo mi je što je njegova kazna obustavljena, ali nisam manje ogorčen što se s krotkim i hrabrim čovjekom zakona i vjere tako postupa u 82. godini.
Katolička izvršna direktorica Hong Konga, Carrie Lam uvjeravala je građane da će drakonski zakon o nacionalnoj sigurnosti – koji je Peking provodio u srpnju – utjecati samo na agitatore koji stvaraju probleme. Kako neistinito.
Parlamentarac i sindikalac Lee Cheuk-yan (64) također dolazi iz katoličke zajednice. Vrlo je drag prijatelj, obiteljskim vezama povezan je s misionarima. Njegovu suprugu Elizabeth Tang kao malo siroče je sa svoje dvije sestre “usvojio” otac Adelio Lambertoni, rodom iz Varesea u Italiji, kamo supružnici svake godine odlaze na molitvu kod groba misionara. Iako kršten u anglikanskoj crkvi, Lee Cheuk-yan pohađa lokalnu župu i kuću misionara sa svojom katoličkom suprugom i kćerkom. Elizabeth je istaknuta sindikalistica poznata širom svijeta i glavna tajnica Međunarodne federacije domaćih radnika.
Životi Elizabeth Tang i Lee Cheuk-yan Lee u potpunosti su posvećeni socijalnoj pravdi, motivirani kršćanskom vjerom. Na svom suđenju Lee je svoje uhićenje i osudu povezao s onima samog Isusa u istinski plemenitom govoru, nadahnutom velikim građanskim i vjerskim idealima. Dan nakon 4. lipnja 1989. (masakr na trgu Tiananmen), mnogi su se mobilizirali za Leejevu slobodu i siguran povratak u Hong Kong. Otišao je u Peking kako bi pokazao solidarnost s milijunom građana Hong Konga. Ne mislim da je ikada pomislio da će jednog dana biti odveden u zatvor u istom onom Hong Kongu.
[…]
Teško mogu vjerovati da je moj prijatelj Lee Cheuk-yan sada u zatvoru. Kazna mu je godinu dana, dok čeka ishod dva druga suđenja. U zatvoru su i druga braća i sestre koji su ozbiljno prihvatili Evanđeosku poruku. Oni vjeruju u slobodu, čiji je autor sam Isus. Oni vjeruju u dostojanstvo slobodnih muškaraca i žena, jer smo djeca Božja, stvoreni na Božju sliku, protagonisti u izgradnji općeg dobra za cijelo čovječanstvo.
Prije nekoliko godina, parlamentarac Cyd Ho (66), koji je u zatvoru već osam mjeseci, rekao mi je tijekom demonstracije Right of Abode u Hongkonškom Chater Gardenu da ju je misionar krstio dok je bila mlada žena.
Nježna intelektualka Margaret Ng također je katolkinja. Kobne noći 1. srpnja 1997. godine, kad je Britanija predala Hong Kong Kini, ona i Martin Lee obratili su se stanovnicima Hong Konga s balkona parlamenta. Tražili su slobodu i demokraciju kako je obećao gradski ustav. Dana 16. travnja 2021., prije nego što je saslušala kaznu koja ju je osudila na 12 uvjetnih mjeseci, pročitala je plemenitu izjavu koja je završila zazivom sv. Thomasa More-u: “Ostarila sam u službi vladavine zakona. Znam da je Sir Thomas More zaštitnik odvjetništva. Suđeno mu je zbog izdaje jer nije htio mijenjati zakon prema kraljevoj volji. Poznate su njegove posljednje riječi. Molim ih da se malo prilagodite i usvojite: “Stojim kao dobar sluga zakona, ali prvo služim narodu. Jer zakon mora služiti narodu, a ne narod zakonu.”
Jimmy Lai (72), već neko vrijeme u zatvoru, dobio je još 14 mjeseci. Osnivač najpopularnijih novina u Hong Kongu Apple Daily, krštenje je primio kao odrasla osoba zahvaljujući kardinalu Josephu Zenu. […]
Ovi su muškarci i žene kažnjeni zbog svog građanskog zalaganja, a za neke i zbog vjerovanja u profesionalni i politički život. Oni su svjedoci i proroci za naše dane i zaslužuju veće priznanja. Ali naše vrijeme i svijet ne vole slobodu, niti one koji se za nju bore dok plaćaju vrlo visoku cijenu.
