Naslovnica Crkva Tko zaista vlada u našem životu?

Tko zaista vlada u našem životu?

Sveta Crkva uči nas o našim temeljima na kojima moramo graditi svoj život, poput onog mudrog graditelja koji gradi na stijeni i kojemu bujice krivovjernih i heretičnih zabluda, s koje god strane dolazile, ne mogu nauditi.

Koliko je zaista Krist naš Kralj i Gospodin vidljivo je po tome koliko se držimo temelja koji je on postavio, koliko ljubimo Crkvu. I koliko ga zaista poznamo vidi se upravo po tome koliko je prepoznat Krist u našim djelima?

JASNO JE DA SE NAŠA DJELA RAVNAJU PREMA MISLI I NAUKU KOJU SMO USVOJILI…
Isus je jednom upozorio – Ako ljubite one koji vas ljube, što posebno činite? Zar to isto ne čine i pogani. Ili ako dobro činite samo onima od kojih očekujete da će vam isto uzvratiti, što posebno činite. Zar to isto ne čine i pogani…

KRIST OD NAS OČEKUJE NEŠTO POSEBNO: ON OD NAS OČEKUJE BITI PREPOZNAT.
Mjerilo neće biti neka humanost prikazana pred kamerama, niti aplauz namještene Nobelove nagrade…

Mjerilo će biti, jasno je to iz usta samoga Krista, koliko je on prepoznat kao Gospodin u onome što činimo i koliko mi sami prepoznajemo Krista u svojim djelima…

KOLIKO KRIST VLADA U NAMA, KOLIKO JE ON ZAISTA KRALJ NAŠEGA ŽIVOTA?!
ONO U TEBI VLADA ŠTO TE SVLADA…

POGUBNA MJEŠAVINA: Zašto mi Bog ovo čini? – pjenio su ljutito jedan čovjek, jer mu nije išao posao. Kad mu je žena došla iskalio se na njoj samo zato što ga je upitala: Kako si?

Nakon toga istrčao je van i crven u licu zašao nekim seoskim putem nikako se ne smirujući. U susret mu naiđe jedan starac, pa će mu: Oprostite molim vas, ali u zadnje vrijeme stalno mi se vrti jedno pitanje.

Kakvo pitanje? – ljutito će naš čova, ali ipak probuđene znatiželje. Što se dobije kad stisnete naranču? – glasilo je starčevo pitanje. Molim! – vrisnuo je, čuvši pitanje, i već je pomislio kako je naletio na luđaka. Što se dobije kad stisnete naranču? – ponovi pitanje starac.

Pa, pa ti, vi ste … – u zadnji tren se suzdržao, a onda izrekao više s režanjem – Dobije se sok od naranče. Da, da, tako je, dobijete ono što naranča ima u sebi, zar ne – sad će ozarenog lica starac. A što dobijete kad nešto vas stisne? – postavi starac odmah drugo pitanje. Molim? – sad će već razrogačenih očiju čovjek, ne znajući što bi rekao.

Dobijete ono što imate u sebi – odgovori umjesto njega starac. – Kod vas je to gospodine srdžba, vika, optužba, krivnja na sve i svakoga, pa i na samog Boga. Vi nosite pogubnu mješavinu u sebi koja nije za piće.

Čuvši starčeve riječi čovjek se šokiran skamenio, pred očima mu puknulo i kao da ga je munja ošinula. Kad se malo pribrao, pogleda, okrene se, ali onoga starca nigdje.

ONO U TEBI VLADA ŠTO TE SVLADA, čemu si prepustio vlast nad svojim srcem…

U DANAŠNJEM EVANĐELJU SAM GOSPODIN SEBE NAZIVA KRALJEM KOJI ĆE DOĆI U KONAČNICI SUDITI…

Da je on kralj napisano je bilo i na križu: kao razlog njegove osude od svijeta protivnog Bogu. Osudili su ga vladari svijeta koji ne priznaju Božju vlast nad svojom. Ali on koji je tada osuđen kao kralj doći će suditi kao Kralj upravo onima koji su odbili prepoznati ga i priznati ga…

Krist je zasigurno naš kralj i On je kralj po svome križu. NA NJEMU JE POTVRDA ONOGA ŠTO ON JEST ZA NAS.
Svi prijepori od samo početka su dakle vezani uz toga Kralja koji je drugačiji i čije kraljevstvo je drugačije od svih drugih kraljevstava.
On vlada na drugačiji način i sudit će na drugačiji način.

On vlada u ljudskim srcima, i sud će se ticati koliko smo mu dali da zaista vlada u nama. Neki su mu znamo unaprijed poslali poruku: „Nećemo da se ovaj nad nama zakralji!“ (vidi Lk 19, 11-27).

Kad je jedna osoba zatražila pomoć od svećenika ovaj je, znajući njeno opredjeljenje od prije, naivno usput spomenuo – Znači vi ste konačno odlučili svoj život podložiti Kristu?!

Kristu! Njemu! Nikada! Imam ja svoga šefa. – reagirala je osoba na svećenikovu izjavu s nekom čudnom bojom glasa.

PODVRGNUTI SE KRISTU ZNAČI ODLUČITI SE ZA DRUGAČIJU VLAST U ŽIVOTU, ALI ODLUČITI SE I ZA POSVE DRUGAČIJI ŽIVOT.

Potrebno nam je dakle, prije nego se susretnemo s njime kao Sucem, da prihvatimo biti privučeni njegovim križem. Samo kroz njegov križ mi možemo dobiti oči za prepoznavanje svoga kršćanskoga poslanja, pa nećemo biti iznenađeni kad čujemo: „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.“

Sa stranice dominikanci.hr