Naslovnica Crkva U svjetlu optužbi za poticanje teorija zavjere, kardinal poziva ljude da reagiraju...

U svjetlu optužbi za poticanje teorija zavjere, kardinal poziva ljude da reagiraju na činjenice, umjesto da ponižavaju druge koji “misle svojom glavom”

U intervjuu za njemačke katoličke novine Die Tagespost, kardinal Gerhard Müller detaljno odgovara na brojne optužbe koje su na njegov račun iznesene posljednjih dana povodom potpisivanja apela nadbiskupa Carla Maria Vigana zbog krize izazvane korona virusom i opasnosti pretjeranih mjera kontrole i zlostavljanja od strane vlade.

U svjetlu optužbi za poticanje teorija zavjere, kardinal poziva ljude da reagiraju na činjenice, umjesto da ponižavaju druge koji “misle svojom glavom”, a također ukazuje na opasnost “prisilnog cijepljenja.” Ne spominjući izravno ime Bill Gatesa, Müller napominje da je „javno objavljena prijetnja kako će 7 milijardi ljudi biti prisilno cijepljeno, čak i ako lijekovi još nisu dovoljno ispitani, te da će im, ako se ljudi toga ne pridržavaju, biti oduzeta temeljna prava.”

“Nitko ne može biti prisiljen vjerovati da nekoliko” filantropskih “super-milijardera ima najbolje programe za svjetski napredak samo zato što su uspjeli prikupiti ogromno privatno bogatstvo”, komentirao je kardinal.

Kardinal Müller nadalje odbacuje optužbe da je “teoretičar zavjere” pozivajući se na svoje vlastito iskustvo: “U Peruu za vrijeme Fujimorija, osobno sam razgovarao s prisilno steriliziranim muškarcima i ženama, koje su u ime zdravlja i sreće prevarili s novcem i lažnim obećanjima “, pa se pita: “Kakve to veze ima s ‘teorijom zavjere’?”

Apel nadbiskupa – kojeg su također potpisali kardinali Joseph Zen i Janis Pujats, kao i biskupi Athanasius Schneider i Joseph Strickland – doveo je u pitanje svjetsku politiku izolacije kompletnog društva i snažna ograničenja sloboda građana kao mjere protiv epidemije koronavirusa.

Potpisnici dokumenta, među kojima su i novinari, stručnjaci i svećenici, zabrinuti su za Crkvu i svijet jer svjetski čelnici koriste COVID-19 kao “izgovor” za “kontrolu” nad ljudima, ukidanje njihovih osnovnih prava, a istovremeno pružaju “uznemirujući uvod u ostvarenje svjetske vlade izvan svake kontrole”. Podsjetili su i javnost na slobodu Katoličke crkve koja „čvrsto naglašava svoju autonomiju upravljanja, bogoštovlja i podučavanja“, te su jasno istaknuli da država nema ovlasti odlučivati o zatvaranju crkvi. Do sada je ovaj tekst potpisalo više od 38 000 ljudi.

Kardinal Müller, posebno u Njemačkoj, izdvojen je i našao se na meti kritika brojnih katoličkih i svjetovnih medija. Glavni aspekt optužbi, čak i u glavnim novinama, je kako je ovaj apel na jednom mjestu skupio razne teorije zavjere, koje idu toliko daleko da čak njeguju antisemitizam govoreći o opasnostima svjetske vlade i širenju ‘mita o zavjeri’.

Biskup Schneider je, u vlastitom odgovoru na pitanje zašto je potpisao dokument, izjavio da se, u svjetlu tako snažnih reakcija na ovaj apel, sjetio strategije totalitarnih režima da ušutkaju protivnika umjesto razmatranja samih činjenica.

Biskup Schneider inzistira na poštenoj raspravi i upozorava na moguću opasnost prisilnog cijepljenja koje ne dopušta alternativni put.

Kardinal Müller, u drugom intervjuu od 13. svibnja, jasno je pojasnio da bi povlačenje svog potpisa s ovog dokumenta bio čin “kukavičluka”.

U još jednom članku citira se kako ne razumije ovo ogorčenje jer nije apel smatrao znanstvenom analizom. Tko ima bolje ideje, lako može „odgovoriti na miran i opušten način pomoću objektivnih argumenata“ i tako ispraviti „navodne ili stvarne pogreške“ u tekstu. “Za nas je važna”, nastavlja kardinal, “veza između vjere i razuma u suočavanju s posljedicama krize s obzirom na fizičke, socijalne i duhovne aspekte.”

U novom intervjuu za Tagespost, njemački prelat također odgovara na pitanje je li prekoračio svoje ovlasti biskupa kada komentira trenutnu krizu koja sa sobom nosi politička i medicinska pitanja. S takvom se kritikom suočio i talijanski povjesničar crkve Roberto de Mattei pa Müller odgovara: „Ovo također ima veze s teologijom jer unatoč poštivanju autonomije svjetovnih vlasti, moramo također govoriti o etici ekonomije, politike i medicine. Ovdje mislim na Drugi vatikanski sabor i dokument (36).”

Izvor