Vatikan je odgovorio na najavu Bratstva svetog Pija X. da planira zarediti biskupe — zasad bez odobrenja Rima — poručivši da se dijalog nastavlja i da mu je cilj izbjeći raskol ili jednostrane odluke.
U kratkoj izjavi poslanoj u utorak, glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni rekao je da su „kontakti između Bratstva svetog Pija X. i Svete Stolice u tijeku, s ciljem izbjegavanja podjela ili jednostranih rješenja za pitanja koja su se pojavila“.
Svećeničko bratstvo svetog Pija X. (SSPX), koje se nalazi u stanju „institucionalne neregularnosti“ ili „nesavršenog zajedništva“ sa Svetom Stolicom, objavilo je u ponedjeljak da planira zarediti nove biskupe 1. srpnja, čak i bez ovlaštenja Svete Stolice.
SSPX isključivo slavi tradicionalnu latinsku misu i ima doktrinarne razlike u odnosu na neka učenja i reforme Drugog vatikanskog sabora.
Generalni poglavar SSPX-a, otac Davide Pagliarani, rekao je da je prošlog kolovoza zatražio audijenciju kod pape Lava kako bi, „u sinovskom duhu“, izložio trenutačno stanje SSPX-a, uključujući njegovu potrebu za biskupima.
Nakon toga poslao je i drugo pismo, u kojem je izričito naveo potrebu SSPX-a za novim biskupima radi nastavka njihova poslanja, no rekao je da je primio odgovor koji nije odgovorio na njihove zahtjeve. Otac Pagliarani je zatim, uz jednoglasnu potporu svojega Vijeća, odlučio jednostrano nastaviti s biskupskim ređenjima u srpnju.
Izjava Vatikana pruža nadu da bi se ili mogao postići nekakav sporazum kako bi se spriječila ređenja, ili da bi se ona mogla provesti unutar zajednički dogovorenog kanonskog okvira.
Od nezakonitog ređenja četvorice biskupa koje je 1988. proveo nadbiskup Marcel Lefebvre, a koje je dovelo do njihove ekskomunikacije, odnosi između Vatikana i SSPX-a oscilirali su između opreznog približavanja i ponovnih napetosti, bez postizanja potpune kanonske regularizacije.
Dijalog se osjetno poboljšao od otprilike 2003. godine, a pomirenje sa SSPX-om bilo je jedan od prioriteta Benedikta XVI. Papa je 2009. ukinuo ekskomunikacije četvorici biskupa iz 1988., a kasniji doktrinarni razgovori nastojali su osigurati prihvaćanje Drugog vatikanskog sabora od strane SSPX-a, no pregovori su zapeli 2012. godine.
Papa Franjo zauzeo je pragmatičniji, pastoralni pristup kada je 2015. dodijelio svećenicima SSPX-a ovlast da valjano i dopušteno odrješenje grijehe, što je kasnije postalo trajno. Dvije godine poslije dopustio je dijecezanskim biskupima da delegiraju svećenike SSPX-a za svjedočenje pri sklapanju brakova, no dijalog je te godine ponovno zastao.
Izbor oca Pagliaranija 2018. donio je čvršću doktrinarnu liniju u odnosu na Drugi vatikanski sabor i veći skepticizam prema bilo kakvom kanonskom rješenju koje se doživljava kao zahtjev za kompromisom.
Promatrači kažu da jednostrano nastavljanje s novim ređenjima nakon što je izričito zatražen — i nije dobiven — pristanak Rima signalizira jasno razilaženje u prosudbi koje bi moglo dodatno učvrstiti stavove na obje strane, čineći svako buduće kanonsko rješenje težim.
Kao i tijekom cijelog procesa dijaloga, ključna točka prijepora jest mjera u kojoj će SSPX činiti ustupke ili ostati čvrst u svojim doktrinarnim stajalištima u odnosu na Drugi vatikanski sabor. Ona se odnose ponajprije na vjersku slobodu, ekumenizam i odnose s nekršćanskim religijama.
Abbé Claude Barthe, francuski dijecezanski svećenik, nekada član SSPX-a, koji danas predaje na međunarodnom bogosloviju tradicionalnog Instituta Krista Kralja Svećenika, poziva na razboritost u svjetlu trenutačnih događaja.
„Mislim da moramo biti vrlo oprezni kada govorimo o ovom pitanju“, rekao je u utorak. „Jasno je da je visoko medijski popraćen slučaj biskupskih ređenja koje je najavio SSPX jedna od posljedica rane otvorene u Crkvi posljednjim saborom i liturgijskom reformom koja je uslijedila. Razumno bi bilo da ovaj slučaj potakne otvorenu i mirnu razmjenu mišljenja između ‘dviju strana’, Svete Stolice i SSPX-a.“
