Najglasniji glas promicanja kršćanskih vrijednosti na europskoj političkoj sceni danas dolazi iz zemlje u kojoj statistički podaci o vjerskoj praksi nisu osobito impresivni.
Krajem travnja papa Franjo posjetio je Mađarsku po drugi put u posljednje dvije godine, čime je to jedina zemlja uz Italiju u koju je putovao više puta tijekom svog papinstva. Oko pedeset tisuća vjernika dočekalo ga je ispred zgrade parlamenta u Budimpešti na završnoj misi trodnevnog posjeta.
U međuvremenu je mađarska predsjednica Katalin Novák boravila više puta u službenom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je među ostalim posjetila katolike. U ožujku je održala motivacijski govor studentima na Sveučilištu Ave Maria na Floridi, ponosno izjavljujući da se u Mađarskoj „naglašava kršćanski identitet i kultura”. Za mladu američku publiku na vjernom katoličkom sveučilištu bilo je iznenađenje čuti nacionalnog vođu da tako otvoreno i pozitivno govori o vjeri i važnosti religije za društvo. Sudeći po njihovom pljesku i ovacijama, njezin govor došao je kao dašak svježeg zraka.
Paradoks i povijest
Međutim, njezin govor nije iznenađujući za svakoga tko je upoznat s mađarskom politikom i Orbánovim čestim spominjanjem važnosti kršćanstva. Bilo bi lako pretpostaviti da je Mađarska vrlo religiozna zemlja, oaza kršćanskog vjerovanja i prakse netaknuta prevladavajućim vjetrovima sekularizma. Stvarnost, međutim, otkriva prilično zagonetan paradoks: najglasniji glas promicanja kršćanskih vrijednosti na europskoj političkoj sceni danas dolazi iz zemlje u kojoj statistički podaci o vjerskoj praksi nisu osobito impresivni.
Novák, koji je pomogla u organizaciji travanjskog posjeta pape Franje Mađarskoj, održala je slične govore na drugim sveučilištima s jakim katoličkim identitetom, posjetivši Benediktinsko sveučilište i Franjevačko sveučilište prošle jeseni. U govoru na Sveučilištu Ave Maria, održanom nekoliko dana nakon sastanka s guvernerom Floride Ronom DeSantisom, Novák se dotakla afirmacije braka u mađarskom ustavu kao zajednice muškarca i žene, brige vlade za nerođene i mjera za promicanje brak i obitelj. Mađarska vlada također je uložila značajne napore da obnovi velik dio onoga što je oduzeto Crkvi tijekom komunističke ere. Sve je veći broj državnih škola koje su postale privatne katoličke (kršćanske) škole, a 2013. vlada je uvela vjeronauk u nastavni plan i program. Vlada je proširila svoju misiju i na kršćane u inozemstvu. Njihov program Hungary Helps, osnovan 2017. godine, pruža potporu progonjenim kršćanskim zajednicama diljem Bliskog istoka i Afrike. Promicanje vjere obilježje je stranke Fidesz. Četiri uzastopne izborne pobjede počevši od 2010. godine sugeriraju da neće uskoro mijenjati strategiju.
To je poruka upućena zemlji koja je dom različitih kršćanskih vjeroispovijesti. Iako je većina stanovništva katolika – 62% prema istraživanju Eurobarometra iz 2019.godine – Novák i Orbán članovi su kalvinističke reformirane crkve, koja čini čak 13% nekatoličkog kršćanskog stanovništva zemlje. U svom inauguralnom govoru, Novák je priznala vjersku raznolikost Mađarske dok je obećala ispuniti svoju ulogu temeljenu na „kršćanskim vrijednostima“. Potrudila se uključiti čelnike četiri najveće kršćanske skupine u Mađarskoj – rimokatolike, kalviniste, luterane i grkokatolike – po prvi put u predsjedničkoj ceremoniji inauguracije.
Dok je kršćanska vjera u zapadnoj Europi u stalnom padu, iskustvo srednje i istočne Europe dovodi u pitanje ideju da je sekularizacija neizbježna budućnost kontinenta. U trideset godina od pada komunizma, stope religioznosti ostale su podjednake, a u nekim državama srednje i istočne Europe stopa religioznosti je porasla. Danas postoji jasna podjela u vjerskoj praksi između istoka i zapada.
Međutim, Mađarska je jedna od najmanje religioznih zemalja u srednjoj Europi. Mjesečna posjećenost bogoslužja je samo 17%, prema studiji Istraživačkog centra Pew o vjerskim stavovima u Europi iz 2017. godine. Bolje je od, recimo, Njemačke ili Belgije, ali neimpresivno u usporedbi s Poljskom i Slovačkom, drugim većinski katoličkim zemljama u regiji, gdje je posjećenost 61%, odnosno 31%. Istraživanje pokazuje da Mađarska ima relativno nisku stopu religioznosti za regiju i po drugim pokazateljima vjerske prakse. Samo 14% stanovništva reklo je da im je vjera vrlo važna u životu, 16% stanovništva reklo je da se svakodnevno mole, dok je 13% stanovništva reklo da svoju vjeru vidi prvenstveno kao osobnu stvar, a ne kao stvar nacionalne kulture ili obiteljske tradicije. Nedavna anketa Ipsosa pokazuje da se samo 15% Mađara slaže s izjavom „moja me vjera definira kao osobu“, stavljajući je na dno ljestvice od dvadeset šest ispitanih zemalja. U SAD-u, nasuprot tome, 34% stanovništva posjećuje bogoslužje barem jednom mjesečno, 41% religiju smatra vrlo važnom, 45% moli se svakodnevno, a 41% kaže da ih njihova vjera definira kao osobu.
Posebno je znakovit kontrast između Poljske i Mađarske. Dvije zemlje već dugo dijele bliske veze i obje su patile pod komunizmom otprilike jednako dugo tijekom 20. stoljeća. Unatoč tome, Poljska je jedna od najreligioznijih zemalja Europe, a Mađarska nije mnogo religioznija od zapadne Europe. U Poljskoj se Katolička Crkva suprotstavila komunističkoj državi, stvorivši cvjetajuću katoličku intelektualnu scenu u podzemlju koja je iznjedrila Karola Wojtyłu. S druge strane Mađarska bi možda išla sličnom putanjom da je na čelu Katoličke Crkve u Mađarskoj ostao kardinal József Mindszenty, koji je proveo petnaest godina u egzilu u američkom veleposlanstvu u Budimpešti.
Umjesto toga, Crkva u Mađarskoj uvelike je surađivala s komunističkim režimom, a takozvani “mirovni svećenici” djelovali su unutar Crkve kao suradnici države. Mađarska je bila prva država istočnog bloka s kojom je Vatikan obnovio odnose. Ovaj pristup narušio je vjerodostojnost Crkve. Mađarska kalvinistička i luteranska crkva bile su na sličan način prisiljene na pokoravanje. Režim je nevoljko tolerirao religiju, ali prakticiranje vjere je opalo.
Lilla Nóra Kiss, mađarska gostujuća znanstvenica i profesorica na Pravnom fakultetu Antonin Scalia na Sveučilištu George Mason, objašnjava da su njezini djed i baka nastavili ići u crkvu i prakticirati svoju vjeru unatoč rizicima koji su se podrazumijevali tijekom komunizma. Njezina je obitelj bila šokirana kada je 2011. godine otkriveno da je svećenik koji je pet desetljeća bio prijatelj obitelji bio tajni agent države.
Prokršćanska vlada
Nakon pada komunističkog režima u Mađarskoj došlo je do kratkog razdoblja obnove u Crkvi, jer su se Mađari vratili onome što je dugi niz godina bilo neka vrsta zabranjenog voća, prisjeća se vlč. Attila Lovassy, profesor teologije na Katoličkom fakultetu Apor Vilmos. On, međutim, tvrdi da je sekularizam Zapada danas gotovo jednako razoran za vjeru ljudi kao i komunizam, koji je, iako oštriji, imao snažniju opoziciju.
Pa ipak, usprkos malim postocima vjerske prakse, Fideszova vlada pozicionirala se kao pristaša svega kršćanskog. Učinio je to uz nemalu cijenu, izazivajući kritike zapadnih medija i političara zbog svojih stavova o LGBT pitanjima, isticanja kršćanskih vrijednosti i slično. Za mnoge kritičare, vladin pristup vjeri primjer je “kršćanskog nacionalizma”. Zapadne političare strah je da Mađarska briše granice između crkve i države i da bi mogla isključiti one koji ne dijele njezina uvjerenja. Mnogi od njih su “zabrinuti“ zbog sve prevladavajuće retorike kršćanskog nacionalizma, smatrajući taj izraz načinom omalovažavanja kršćanske vjere i domoljublja radi političke dobiti. Profesorica Kiss smatra da „to stvara neprijatelje kršćana i to ne bi trebao biti slučaj tamo gdje većinu društva čine još uvijek kršćani”.
U zemlji u kojoj relativno malo ljudi ide u crkvu, zašto se vlada svim silama trudi promicati kršćanstvo? Prema Andrásu Láncziju, profesoru političke filozofije na Sveučilištu Corvinus, Mađari su religiozni “na svoj način”. Sudjelovanje u bogoslužjima vjerskih zajednica možda je nisko, ali većina Mađara vjeruje u Boga i ima pozitivan pogled na kršćansku vjeru. Određeno kulturno kršćanstvo postoji u Mađarskoj. Vlč. Lovassy kaže da više ne postoji kulturno kršćanstvo, kao prije nekoliko desetljeća, kada se u Crkvu išlo iz pukog društvenog običaja ili pritiska. Toga više nema. Ali mnogi tvrde da i dalje postoji široko rasprostranjeno poštovanje prema vjeri koja je vodila naciju više od tisućljeća. Studija Istraživačkog centra Pew iz 2017. godine pokazuje da 59% Mađara vjeruje u Boga, 76% se identificira kao kršćani, a 41% vidi kršćanstvo kao važno za mađarski nacionalni identitet.
Iako je Mađarska sekularna država, kaže Lánczi, kršćanske vrijednosti apsolutno utječu na donošenje politika, od njezina zakona iz 2021. usmjerenog na ograničavanje izloženosti djece LGBT sadržajima do korištenja financijskih poticaja za poticanje braka i odgoja djece. Godine 2016. vlada je uvela zahtjev za zatvaranje trgovina nedjeljom, odluku koju je poništila zbog velike potražnje godinu dana kasnije. Poput drugih europskih zemalja Mađarska službeno priznaje nekoliko vjerskih zajednica i osigurava im porezne prihode. Kao značajna iznimka ističe se abortus, koji je široko prihvaćen u društvu i legalan iz bilo kojeg razloga do četrnaestog tjedna.
„Ako ne želimo da nas odnese plima ovog vremena, onda će to biti moguće samo preko kršćanstva“, rekao je Eduard Habsburg, mađarski diplomat pri Svetoj Stolici, u podcastu portala i časopisa First Things. U intervju je zaključio da Mađarska „neće ostati konzervativna ako se temelji samo na konzervativnim idejama. Treba vam za temelj vjera ili ćete biti otpuhani“.
Vladin pristup religiji više je od korištenja kršćanskog nauka u oblikovanju političkog diskursa. Profesorica Kiss naglašava da se vladin pristup vjeri u velikoj mjeri odnosi na nacionalnost, kulturu i nasljeđe. Mađarska je osnovana kao kršćanska država u jedanaestom stoljeću, a njezin nacionalni praznik je na blagdan Svetog Stjepana, kralja koji je preobratio poganska plemena u regiji. Kao i u drugim narodima diljem Zapada, kršćanstvo je bilo temeljna ujedinjujuća snaga za mađarski narod. Mađari su zadržali taj identitet kroz sto pedeset godina islamske otomanske vladavine i ponovno pod komunizmom u sjeni Sovjetskog Saveza.
Ono što vlada namjerava učiniti, tvrdi Kiss, jest naglasiti kršćanstvo i judeo-kršćanske vrijednosti kao zajedničku baštinu za Mađare, snagu nacionalnog jedinstva u eri globalizacije. Iako se može činiti neumjesnim u sekularnom dobu, tvrdi ona, bolje je to shvatiti kao povratak normi koju je komunizam poremetio u dvadesetom stoljeću.
Lánczi tvrdi da je za razumijevanje Fideszovih postupaka ključno razumjeti žestoku želju zemlje za neovisnošću. Pod dominacijom okolnih carstava u raznim točkama svoje povijesti, Mađari su postali posebno osjetljivi na prijetnje svojoj nacionalnosti. Mnoge borbe u današnjoj mađarskoj politici svode se na sukobe između nacionalnog suvereniteta i percipiranog prekoračenja Europske unije u unutarnja pitanja Mađarske. Kršćanstvo je, dakle, sidro povijesti i nacionalnog identiteta zemlje.
Vlč. Lovassy napominje da ne postoji jedinstveno stajalište o tome kakav bi trebao biti prikladan pristup vjeri čak ni unutar stranke Fidesz, čiji članovi često i sami nisu praktični vjernici. Kakvo god bilo najbolje tumačenje, to ne znači da u društvu ima mjesta samo za kršćane. Uostalom, Budimpešta ima jednu od najsnažnijih židovskih zajednica u Europi. Mađarska je dugo bila domovina različitih vjera. Prva deklaracija o vjerskim slobodama u Europi zapravo je Tordanski edikt, potpisan u mađarskoj Transilvaniji 1568. godine.
Kršćanski korijeni i naglasak na obitelji
Međutim, korijeni i nasljeđe zemlje izrazito su kršćanski. Ustav iz 2011. koji je ratificirao Fidesz to priznaje, jer u ustavu stoji da su Mađari „ponosni što je naš sveti kralj Stjepan izgradio mađarsku državu na čvrstom tlu i učinio našu zemlju dijelom kršćanske Europe“.
„Ne dovodimo u pitanje Francusku i zašto je sekularna. Ne postavljamo pitanje Engleskoj zašto ima Anglikansku crkvu. Zašto druge zemlje dovode u pitanje Mađarsku zbog njezinog odnosa prema kršćanstvu?“, zaključila je profesorica Kiss.
U godinama nakon europske migrantske krize, mađarska je vlada stekla reputaciju po strogoj useljeničkoj politici. Papa Franjo je tijekom oba posjeta Budimpešti aludirao na svoje nezadovoljstvo takvim mjerama. Lánczi tvrdi da pristup djelomično proizlazi iz želje da se održi kršćanski karakter nacije. Postoji strah da bi masovna migracija iz islamskog svijeta značajno promijenila zemlju. Mnogi Mađari još uvijek spominju povijesnu ulogu Mađarske kao bedema kršćanskog društva, braneći kršćanstvo, ponekad i svojom krvlju, na granici s islamskom civilizacijom. Zapravo, mađarska tradicija zvonjenja crkvenih zvona u podne datira još od papinskog dekreta iz 1456. godine kojim se kršćane poziva na molitvu nakon poraz Mađara. Turci su tada osvojili Beograd.
Osim što kršćanstvo djeluje kao nacionalni ujedinitelj i poveznica s prošlošću, kršćanski temelji također se tretiraju kao pragmatično rješenje za suvremene društvene bolesti u Mađarskoj. Vladin naglasak na kršćanstvu ide ruku pod ruku s naglaskom na obitelji. Promicanje braka i obitelji prioritet je Fideszove vlade. Što je obitelj veća, to bolje, jer srednja i istočna Europa doživljavaju jedan od najznačajnijih demografskih padova u svijetu. To je novo globalno pitanje kojemu se pridaje malo pažnje, a Mađarska je pionir u rješavanju probleme. Za praktične političare, moralni temelj koji pruža kršćanstvo izgleda posebno privlačno u doba postmoderne neukorijenjenosti.
Za Crkvu je politika Fidesza pravovremena. S obzirom na rastuće trendove sekularizacije, vlč. Lovassy vjeruje da bi sada mogla biti posljednja prilika zemlje da povrati kršćansko naslijeđe koje je izgubila tijekom komunizma. Većina katoličkih svećenika i biskupa zadovoljna je potporom koju Crkva dobiva od države, ali ona nije zamjena za evangelizaciju. „Ne mislim da vlada ili politička stranka mogu propovijedati vjeru”, kaže mađarski svećenik.
„Ako se vjera ne prakticira na duži rok, onda se kršćanska kultura ne može održati”, tvrdi Norbert Filemon, suradnik konzervativnog YouTube kanala Axióma i direktor komunikacijskog centra Veszprémske nadbiskupije. „Dobro je ako vlada podržava kršćansku kulturu, ali nije dovoljno bez učinkovite evangelizacije od strane članova Crkve“, zaključio je Norbert Filemon.
Tvrdi da Mađarska nudi uspješan model vlasti koji kršćanski konzervativci mogu slijediti diljem svijeta. „Uvijek smo bili dio Zapada, ali ovo je alternativa“. Mađarska vlada možda nije na misiji obraćenja postkršćanske kulture, ali možda barem obrađuje tlo iz kojeg mogu rasti dobri plodovi, kako vremeniti tako i duhovni.
