Iz trećeg dijela intervjua kardinala Raymonda Burke za The Wanderer izdvajamo:
Pitanje: Što možete reći vjernim svećenicima koji se mogu naći obeshrabreni zbog ove trenutne atmosfere u Crkvi pogođene doktrinarnom konfuzijom i subverzijom? Također, i laicima? Ako se vjernici nalaze u župama (ili biskupijama), gdje se postupa suprotno autentičnom crkvenom učenju, što je pravi odgovor?
Kome se laici mogu obratiti ako oni na vodećim položajima u Crkvi zagovaraju pastoralnu praksu koja je u suprotnosti s njezinim nepromjenjivim naukom?
Kardinal Burke: Ovakva pitanja čujem od mnogih dobrih svećenika; čak i biskupi razgovaraju sa mnom o poteškoćama u rješavanju zbunjenosti na koja nailaze kod predstavljanja nauka Crkve. Rečeno im je kako ne prate korak s trenutnom praksom Crkve ili čak da su protiv Pape.
Jedan nadbiskup mi je rekao: “Kako to da nas, koji naučavamo ono što je Crkva oduvijek učila, sada mediji i ostali nazivaju papinim neprijateljima?“
Ovo je moj odgovor: “Mi znamo što Crkva uči. To je ovjekovječeno u Katekizmu Katoličke Crkve; u crkvenom učenju o braku i obitelji. Pogledajte Familiaris Consortio , ili Casti Connubii, uzmite Humanae Vitae! Mi znamo što Crkva naučava i toga se čvrsto držimo.“
Ne možemo dopustiti da se obeshrabrimo. Situacija uz ovoliku zbunjenost čini se obeshrabrujuća. Ja to razumijem i jasno mi je. Teško je jer vjernici čitaju novine i razna izvješća i govore svećenicima: “Niste u skladu s vremenom“, ili “ne pratite papu Franju“. Papa nas ne može učiti ili pozivati na učenja koja nisu u skladu s onim što je Crkva oduvijek učila i prakticirala.
I ja se osjećam obeshrabreno kad promatram toliku konfuziju. To može biti zbunjujuće i može dovesti do iskušenja da se jednostavno šuti i pusti da sve ide svojim tokom kao da je to na neki način Božja volja, što ne može biti. Razmatrao sam ovo pitanje i rekao: “Ne, mi svećenici i biskupi smo istinski učitelji vjere. Crkva nam je predala Polog vjere i moramo se toga držati. Ne smijemo ga izdati ili napustiti sljedeći svakakve vrste popularnih trendova.“
Tu je prekrasan odlomak od pape Ivana Pavla II. u Novo Millennio Ineunte (Ulaskom u novo tisućljeće) u kojem kaže da su ljudi uvijek u potrazi za nekim čarobnim formulama ili nekim novim programom za pastoralnu praksu Crkve. Ali Ivan Pavao II. kaže: “Ne, program je uvijek isti: to je Isus Krist u živoj tradiciji.” (usp n 29.).
I laici trebaju pisati o tim stvarima. Ako šutimo, stvara se dojam da i mi, također, pristajemo na svu ovu zbunjenost i pogreške. Da, znamo, to je djelo Vraga – on je majstor pomutnje i zabune.
