Njemački teolog Johannes Hartl u intervjuu za kath.net postavio je pitanje producentima video-poruke pape Franje, u kojoj se objavljuje papina molitvena nakana za mjesec siječanj: Je li autorima toga videa pred očima katolički nauk o religijskom pluralizmu? Ili se sve religije predstavljaju kao jednake?
“Odlučujuće pitanje jest, vjerujete li u ovog Isusa! Misliti da nešto radite iz ljubavi, nije uvijek najbolji kriterij. Ljudi čine grozne stvari iz ljubavi …” Tako u intervjuu za portal Kath.net govori njemački teolog dr. Johannes Hartl, utemeljitelj i voditelj Kuće molitve u Augsburgu.
kath.net: Dr. Hartl, Vi ne djelujete baš sretno zbog video-spota sa papinom molitvenom nakanom. Ali recite najprije: Što mislite, koja je dobra namjera tog videa?
Hartl: Objavljivanje papine mjesečne molitvene nakane je ustaljena praksa. Raduje me, što se od sada kao medij koristi video i to na vrlo profesionalan način. Cilj je, dakle, jasan: motivirati ljude da se mole da međuvjerski dijalog bude plodonosan. To je važna i vrlo aktualna molitvena nakana.
kath.net: Što je bit Vaše kritike?
Hartl: Gledajući stil videa, lako se može dobiti dojam, da su sve religije predstavljene kao jednako vrijedne. Iako ljudi vjeruju različito, u konačnici je važno da smo svi djeca Božja i svi vjerujemo u ljubav. Razlike između religija djeluju prilično beznačajano.
kath.net: Zar nije nebitno unutar koje religije vjerujemo u Boga? Mnogo je važnije, kažu danas mnogi, biti “dobar”, barem u nekakvom smislu “dobar”. A u svakom slučaju, čini se da biti “dobar”, znači raditi nešto “iz ljubavi”, zar ne?
Hartl: Svi ljudi osjećaju, da nešto nije u redu s ljudima. Potrebno je samo pogledati kroz prozor i vidjeti da zlo u svijetu postoji. Dok sve filozofije i religije svijeta naučavaju da se čovjek može usavršiti ili otkupiti vlastitim naporima, kršćanstvo je izravna suprotnost takvom nauku.
Poruka Novoga zavjeta je, da čovjek jednostavno ne može sam sebe otkupiti, nego, da je sam Bog postao čovjekom, da nas iz slobodne milosti i kroz Isusovu smrt na križu spasi. Odlučujuće pitanje je, vjerujujem li ja u toga Isusa! Ako mislite da nešto radite iz ljubavi, to nije uvijek najbolji kriterij. Ljudi čine grozne stvari iz ljubavi …
kath.net: Kao simbol kršćanstva u videu nije predstavljen križ, nego mali Isus. Kako to djeluje na Vas?
Hartl: To je za mene jedan od najuznemirujućih elementa. Da se jedno božanstvo može utjeloviti poznato je u raznim mitologijama i religijama. Ali, da se jedan Bog iz ljubavi toliko ponizi, da umre na križu: to je ono što je radikalno u Evanđelju.
Zbog odustajanja od jedinstvenog znaka kršćanstva u meni se ta neugodnost još pojačava. Video sugerira, da između Isusove tvrdnje, da je on jedini put do Oca (Ivan 14,6), i “drugih puteva” nema baš neke bitne razlike. To je opasno.
kath.net: Je li to točno da kršćani i dalje zastupaju stav- da je raspeti i uskrsli Isus put do spasenja? Može li se to na neki način uskladiti sa putevima spasenja drugih religija?
Hartl: Usklađivanje tvrdnje Katoličke crkve da je kršćanstvo jedina istina i dijaloga sa drugim svjetskim religijama bilo je jedno od najspornijih pitanja tijekom Drugog vatikanskog koncila.
Koncil je u dokumentu “Nostra Aetate” uspio izraziti najveće moguće poštovanje za ljude svih vjerskih uvjerenja, bez zamračenja univerzalnog zahtjeva Isusa Krista.
Dakle, konkretno: čovjek je slika Božja i on to dostojanstvo nije izgubio ni Istočnim grijehom. On raspoznaje postojanje Boga svojim razumom i moralna savjest je zapisana u njegovom srcu. Iz tog razloga, postoje tragovi istine svugdje gdje ima ljudi, pa čak i u drugim religijama.
Principijelna razlika između jednog općeg raspoznavanja Boga i opipavanja pojedinih elemenata istine (usp. Dj 17,27) je jedinstvena i objektivno izvršena samo-objava Boga u Isusu Kristu. On kaže za sebe, da je on put, istina i život, i da “nitko ne dolazi Ocu osim po meni” (Iv 14,6).
Isus je jedini koji je Bog “I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti” (Dj 4,12), nego Isusova imena.
Neće svatko biti spašen i nitko neće biti spašen automatski, nego se poziva na krštenje (Mk 16,16). Na to se Koncil eksplicitno i s jasnim imperativom poziva u dokumentu “Ad gentes 7″.
Dakle, postoji silna razlika između Isusa i religija ovog svijeta koje su izmislili ljudi.
kath.net: Vi ste povodom ovog videa pisali prefektu Kongregacije za nauk vjere kardinalu Mülleru. O čemu se radi u tom pismu?
Hartl: Ja sam ga zamolio za objašnjenje katoličkog nauka o religijskom pluralizmu. On je zapravo sasvim jasan i tek nedavno ponovno potvrđen u dokumentu “Dominus Iesus“. Međutim, kod ovog videa postavlja se pitanje, je li producentima taj nauk pred očima. U vremenu kad se Evanđelje miješa i razrjeđuje, bilo bi korisno jedno pojašnjenje.
(Zahvaljujemo našem čitatelju na prijevodu.)
