Naslovnica Crkva Integralizam na optuženičkoj klupi: slučaj o. Edmunda Waldsteina

Integralizam na optuženičkoj klupi: slučaj o. Edmunda Waldsteina

Kontroverzna ideja da se svjetovna vlast može koristiti za ostvarivanje poslanja Crkve ponovno je došla u središte pozornosti u slučaju uglednog austrijskog akademika.

Austrijski cistercitski moralni teolog našao se pod kritikama, ali i dobio potporu, nakon što je suspendiran s nastavne službe zbog izjava kojima je branio povijesne pape koji su pogubljivali heretike – unatoč njegovu inzistiranju da danas ne zagovara takvu kaznu.

Otac Wolfgang Klausnitzer, rektor Benedikta XVI. Filozofsko-teološkog visokog učilišta u Heiligenkreuzu u Austriji, suspendirao je 4. rujna oca Edmunda Waldsteina s nastavne službe. Izjavio je da se Waldstein neće moći vratiti na nastavničku službu dok on obnaša svoju rektorsku dužnost, te ga je uputio na doktorski studij u Rim.

Otac Klausnitzer nazvao je Waldsteinove izjave „neizrecivima“, dodajući da takva teološka načela ne bi prihvatio ni od studenta prve godine. Prema riječima rektora, otac Waldstein nije povukao svoje izjave kada je od njega zatraženo akademsko objašnjenje. Austrijski se svećenik u vrijeme objave rektorove odluke nalazio na dopustu.

Neposredni povod za suspenziju, čini se, povezan je s primjedbama koje je otac Waldstein iznio u tekstu na svojem blogu 2019. godine. Nakon što je pozvao na razboritost u postupanju prema krštenima, napisao je da je ponekad, radi zaštite općega dobra, potrebna kazna za one koji „krše svoje krsne obveze“, pri čemu treba paziti „da se hrđa ne sastruže previše nasilno, kako se posuda ne bi razbila“.

„U određenim okolnostima to može značiti da [Crkva] treba pozvati svjetovnu vlast da pogubi heretike“, napisao je otac Waldstein na svojem blogu Sancrucensis. „Ta se vlast može zlorabiti, ali ima i legitimnu uporabu. Zapravo, jedna od zabluda Martina Luthera, koju je osudio papa Lav X., jest tvrdnja: ‘Da je spaljivanje heretika protivno volji Duha.’“

Internetski je članak u međuvremenu uklonjen, ali se otac Waldstein toj temi ponovno vratio u novom tekstu na blogu u svibnju prošle godine, nakon što ga je njemačka teologinja Sigrid Rettenbacher u pismu austrijskim biskupima optužila da je „opasan desničarski ekstremist“.

On je takvu optužbu odlučno odbacio te branio ono što se nalazi u pozadini čitavoga spora: svoju potporu neo-integralizmu – katoličkoj političkoj teoriji koja nastoji društveni poredak uskladiti s Kristovim društvenim kraljevstvom, smatrajući da politička vlast treba služiti nadnaravnom cilju čovjeka i biti podređena duhovnoj vlasti Crkve.

„Temeljni kontinuitet“

Otac Waldstein, čiji je otac Michael Waldstein ugledni akademik i bliski prijatelj Josepha Ratzingera, napisao je da je uvijek nastojao pokazati „temeljni kontinuitet“ na razini načela između učenja papa u srednjem vijeku i papa Drugoga vatikanskog sabora te razdoblja nakon Sabora.

Priznajući da je „ponekad otišao predaleko“ u primjeni tih načela, naglasio je da njegovu obranu učenja pape Lava X. o smrtnoj kazni za heretike, koju je papa iznio u buli Exsurge Domine iz 1520. godine, treba „razumjeti u tom kontekstu“.

„Danas ne zagovaram takve kazne“, naglasio je otac Waldstein. „U potpunosti prihvaćam da današnje papinsko učiteljstvo općenito odbacuje primjenu smrtne kazne, kao i kažnjavanje heretika svjetovnom vlašću.“

Dodao je da je uvijek želio pokazati vjersku podložnost volje i razuma učenju papa, uključujući i promjenu Katekizma Katoličke Crkve koju je uveo papa Franjo, a kojom se smrtna kazna naziva „nedopustivom“.

„Danas ponovno potvrđujem tu vjersku podložnost“, napisao je, odlučno odbacujući optužbu za desničarski ekstremizam. Istaknuo je da je pisao članke protiv nacionalizma i ksenofobije.

Kritike i potpora

Iako rasprava o integralizmu traje već neko vrijeme, snažna potpora koju otac Waldstein pruža toj teoriji – osnovao je i uređuje The Josias, priručnik katoličkoga integralizma, te je suautor nekoliko knjiga o toj temi – posljednjih je godina sve više izazivala nezadovoljstvo njegovih nadređenih u Austriji.

Prošloga svibnja Sveučilište u Innsbrucku savjetovalo mu je da ne podnosi zahtjev za habilitaciju, poslijedoktorsku kvalifikaciju koja se uobičajeno zahtijeva za sveučilišnu karijeru, rekavši da je malo vjerojatno da bi njegov zahtjev bio prihvaćen nakon medijskih izvještaja koji su ga optuživali za „desno-konzervativne i reakcionarne stavove“.

Heiligenkreuz je tada odbacio medijski izvještaj prema kojemu je otac Waldstein bio povezan s kršćansko-fundamentalističkim skupinama ili prijetnjama nasiljem. No kada su se ove godine u medijima ponovno pojavile njegove izjave o smrtnoj kazni za heretike, suspendiran je.

Deset dana nakon njegove suspenzije, Međunarodni teološki institut (ITI) u Trumauu u Austriji – osnovan na poticaj Ivana Pavla II. 1996. godine, pri čemu je Waldsteinov otac sudjelovao u njegovu osnivanju – javno se ogradio od njegove potpore neo-integralizmu.

Rektor ITI-ja podržao je kritiku austrijske teologinje Michaele Hastetter, koja je tvrdila da otac Waldstein crkvene oce čita kroz integralističku prizmu koja je u suprotnosti s učenjem Josepha Ratzingera.

Rektor se također pozvao na riječi druge austrijske teologinje, Michaele Quast-Neulinger, koja je neo-integralizam kritizirala kao „ideologiju straha ukorijenjenu u antimodernizmu“ i rekla da na njega treba hitno odgovoriti.

Bečki nadbiskup Josef Grünwidl kritizirao je integralizam u veljači, rekavši da on nastoji nametnuti vjeru drugima te da predstavlja svojevrsni „politički mesijanizam – opasan“. Istodobno je zagovarao „razgovor i dijalog“ s takvim skupinama, za koje smatra da „primaju ciljanu potporu iz SAD-a“.

U svojem pismu austrijskim biskupima iz 2025. Rettenbacher je kritizirala integraliste zbog želje da državu podrede katoličkom nauku te zbog upozoravanja na opasnosti liberalizma pod krinkom zaštite općega dobra.

„Ta je strategija omogućila integralizmu da posluži kao svojevrsna katolička fasada za autoritarce poput Trumpa ili [bivšeg mađarskog premijera] Viktora Orbána, ali jednako bi se lako mogla iskoristiti za opravdavanje još otvorenije brutalnosti“, napisala je.

Ipak, brojni su katolički znanstvenici stali u obranu oca Waldsteina – kako u odgovoru na tvrdnju da je integralizam protivan katoličkom nauku, tako i na optužbe da on podržava smrtnu kaznu za heretike.

„Nijedna od tih tvrdnji nije istinita i obje predstavljaju ozbiljne klevete“, rekao je Edward Feser, profesor filozofije na Pasadena City Collegeu u Kaliforniji.

Katolički autor i urednik Sohrab Ahmari izjavio je: „Nikada nisam naišao na to da je pater Edmund osporavao saborsku Crkvu ili kritizirao svete pape – bilo kojega razdoblja. Način na koji se prema njemu postupa potpuno je neopravdan i sramoti one koji ga progone.“

Neki akademici koji su kritični prema integralizmu također su umanjili razmjere kontroverze.

Dominikanac otac James Rooney, katolički filozof na Hong Kong Baptist Universityju, napisao je na društvenoj mreži X da je Waldsteinovo uklanjanje s nastavne službe manje kontroverzno nego što njegovi kritičari sugeriraju. Prema Rooneyevu mišljenju, čini se da razlog nije bila svećenikova potpora integralizmu, nego njegovo „štetno“ stajalište o smrtnoj kazni za heretike, koje „mnogi integralisti ne bi podržali“.

Složena kontroverza

Govoreći o optužbama protiv integralizma, Feser je rekao da je kontroverza oko njega „složena“, ali da je „osnovna ideja“ integralizma ta da Crkva u načelu ima pravo pozvati državu da joj pomogne u ostvarivanju njezina poslanja.

„Od Drugoga vatikanskog sabora Crkva je odlučila da se više neće koristiti tim pravom“, rekao je Feser, ali je dodao da je riječ o „dugotrajnom učenju“ papa prije Drugoga vatikanskog sabora.

Naglasio je da sam Drugi vatikanski sabor u deklaraciji Dignitatis Humanae o vjerskoj slobodi tvrdi da ona „ostavlja netaknutim tradicionalni katolički nauk o moralnoj dužnosti ljudi i društava prema pravoj religiji i prema jedinoj Kristovoj Crkvi“.

Na koji način Drugi vatikanski sabor potvrđuje pravo na vjersku slobodu u svjetlu tog tradicionalnog učenja „predmet je kontroverze“, nastavio je Feser, ali je dodao da „mnogi integralisti smatraju da ih je moguće pomiriti“.

Zbog toga je, rekao je, „apsurdno i nepravedno“ tvrditi da sama činjenica da je netko integralist znači da je u neskladu s katoličkim naukom.

Zapitao se kako bi se nekoga moglo smatrati protivnikom katoličkog nauka „ako jednostavno potvrđuje ono što su pape učili stoljećima“, osobito ako pritom „pokušava to uskladiti s Drugim vatikanskim saborom, a ne odbacuje Drugi vatikanski sabor“.

Što se tiče smrtne kazne za heretike, Feser je rekao da je papa Lav X. očito imao na umu ideju da je „dovođenje nečije duše u opasnost vječnoga prokletstva još gore od ubojstva, koje šteti samo tijelu, a ne duši“.

Papa je stoga smatrao da ne može uvijek biti pogrešno primijeniti smrtnu kaznu kako bi se suzbila hereza, „koja ugrožava dušu“.

Feser je, međutim, naglasio da se otac Waldstein podvrgava suvremenom učenju Crkve o tom pitanju te je stoga smatrao „naprosto skandaloznim“ optuživati ga da podržava smrtnu kaznu za heretike.

Thomas Pink, professor emeritus filozofije na King’s Collegeu u Londonu, nazvao je Waldsteinovu suspenziju „sramotnom zlouporabom akademske vlasti“, istaknuvši da su pitanje autentičnog razvoja nauka i pitanje proturječi li suvremeni nauk nekadašnjem učenju „ozbiljna pitanja“ o kojima treba otvoreno raspravljati.

„Smiješno je i nepravedno akademika koji nastoji poštovati suvremeni nauk tretirati kao opasnost za vjeru samo zato što nastoji braniti i ranije učenje“.

Pink, koji je naglasio važnost nastavka rasprave o crkvenom učenju o vjerskoj slobodi, pripisao je ocu Waldsteinu važnu ulogu u proučavanju vjerske slobode i prava u suvremenom katolicizmu.

„On je uvijek pridonosio raspravi na način koji je istodobno intelektualno prosvjetljujući i pun poštovanja prema crkvenoj vlasti“, rekao je. „Način na koji se njegovi nadređeni prema njemu odnose nije samo moralno prezira vrijedan; on pokazuje i izrazito nereflektirano intelektualno samozadovoljstvo – duboku nespremnost da se suoče s pitanjima koja su ovdje na kocki i da ih razumiju.“

Izvor