Važna pitanja nalaze se na dnevnom redu prvog izvanrednog konzistorija pontifikata pape Lava XIV., koji se održava u srijedu i četvrtak ovoga tjedna.
Međutim, vrijeme predviđeno za raspravu bit će kratko, a nije jasno koliko će se tijekom sastanka postići, s obzirom na to da će trajati svega dan i pol te će biti strukturiran kroz radne skupine.
Sastanak iza zatvorenih vrata usredotočit će se na četiri međusobno povezana pitanja: ulogu Kardinalskog zbora u upravljanju pape Lava XIV., budućnost sinodalnosti, reformu Rimske kurije te opća pitanja liturgije.
Vatikan je ovaj skup predstavio kao strogo savjetodavni sastanak zatvorenog tipa, usmjeren na molitvu, razmatranje i otvorenu razmjenu mišljenja, s ciljem potpore Papi u njegovoj „visokoj i zahtjevnoj odgovornosti” upravljanja sveopćom Crkvom.
Konzistorij je također predstavljen kao trenutak „zajedničkog razlučivanja” i bratstva između rimskog biskupa i kardinala, izričito s ciljem oblikovanja rane faze pontifikata Lava XIV. i njegovih prioriteta nakon Jubileja nade, koji je zaključen na svetkovinu Bogojavljenja.
Što se tiče prve teme – unutarnje uloge Kardinalskog zbora u upravljanju Crkvom – rasprava će se voditi o tome koliko često i na koji način će se kardinali okupljati i savjetovati, što je bilo izričito istaknuto u raspravama uoči konklave 2025. godine.
Kardinali, čija je glavna zadaća savjetovati Papu te ga izabrati, postali su zabrinuti zbog nedostatka konzultacija tijekom pontifikata pape Franje, koji se gotovo isključivo oslanjao na svoj tzv. „kuhinjski kabinet”, poznat kao Vijeće kardinala C9, dok je malo savjetovao ostale kardinale.
U intervjuu za The Daily Telegraph od 6. siječnja, kardinal Timothy Radcliffe rekao je da u vezi s ovakvim izvanrednim konzistorijima „mnogi kardinali smatraju da bi trebao biti barem jedan godišnje”. Također je izrazio nadu da će ovotjedni sastanak ponovno okupiti one koji su se osjećali udaljenima zbog pristupa pokojnog Pape. Presudno je, rekao je novinama, da kardinali budu zadovoljni: „Crkva koja je nesretna”, ustvrdio je, „ne može naviještati Evanđelje”.
Unatoč zabrinutostima oko njegove strukture, izvanredni konzistorij stoga obećava veće savjetovanje i kolegijalniji, „novi stil upravljanja”. Također bi mogao razjasniti kakvu vrstu savjeta Lav XIV. očekuje od svojih kardinala.
Kao dio ovog razmišljanja o samorazumijevanju Crkve, kardinali su također pozvani ponovno pročitati Evangelii Gaudium, apostolsku pobudnicu pape Franje iz 2013., pri čemu je jedna od navedenih točaka rasprave „obnovljen i radostan poticaj u naviještanju Evanđelja”.
Druga ključna tema bit će sinodalnost i način na koji ona može funkcionirati kao učinkovito sredstvo suradnje s Rimskim prvosvećenikom. Kardinali će razmotriti kako nastaviti, izmijeniti ili „uravnotežiti” sinodske procese naglašene za vrijeme Franjina pontifikata, osobito u odnosu na biskupske konferencije i središnje urede Svete Stolice.
Treća središnja tema bit će Praedicate Evangelium, apostolska konstitucija iz 2022. kojom je papa Franjo reformirao Rimsku kuriju. Kardinali će posebnu pozornost posvetiti odnosu između opće i partikularnih Crkava te praktičnom funkcioniranju kurijalnih dikasterija pod novim Papom.
Očekuje se stoga da će se na sastanku razmotriti jesu li potrebne prilagodbe, pojašnjenja ili dodatne provedbene norme, dok Lav XIV. prelazi s faze „nasljeđivanja” struktura iz Franjina razdoblja na njihovo aktivno oblikovanje u skladu s vlastitom vizijom upravljanja.
Na kraju, izvješća sugeriraju da će široko pitanje liturgije biti posebna, četvrta tema, pri čemu neki talijanski mediji izričito govore o potrazi za „liturgijskim mirom”, osobito nakon previranja koja su uslijedila nakon motuproprija Traditionis Custodes iz 2021., kojim je papa Franjo strogo ograničio tradicionalni rimski obred.
Navodno Papa želi teološku, povijesnu i pastoralnu raspravu o liturgiji (uz Sacrosanctum Concilium kao ključnu referencu), kako bi se prevladala polarizacija oko poslijekoncilske reforme i starijeg liturgijskog obreda te artikulirao jedinstveniji put naprijed. Kardinali će stoga raspravljati o liturgiji kroz „dubinsko teološko, povijesno i pastoralno promišljanje, kako bi se sačuvala zdrava tradicija, a istodobno ostalo otvoreno legitimnom napretku”.
Izvor
