Naslovnica Politika Kako će se Vatikan nositi s novim desničarskim predsjednikom Brazila?

Kako će se Vatikan nositi s novim desničarskim predsjednikom Brazila?

Nominalno govoreći, Brazil je najveća katolička zemlja na svijetu s katoličkom populacijom od preko 170 milijuna vjernika, teoretski oko 70 posto ukupnog stanovništva. Iako se razina vjere i prakse uvelike razlikuju, uz sekularizam koji stalno raste, te unatoč ozbiljnom broju prelaska katolika u rastuće pentekostalne i evanđeoske pokrete, Crkva u Brazilu još uvijek ima veliku moć – pogotovo u današnjem pontifikatu.

To nas dovodi do nacionalnih izbora za predsjednika Brazila u kojoj je pobijedio desno orijentirani član Kongresa Jair Bolsonaro, i to prilično lako nadmašivši svog ljevičarskog izazivača s 55 posto glasova.

Iako se ne bi smjelo ulaziti u pojednostavljivanje analize, vjerojatno je pošteno reći da 63-godišnji Bolsonaro baš i nije oličenje državnog poglavara kakvog bi papa Franjo želio vidjeti na čelu najveće latinoameričke države.

Činjenica da je Bolsonaro nazvan “Južnoamerički Trump” daje određeni nagovještaj uzroka napetosti.

Za početak, za pretpostaviti je da papa- koji je autor Laudato si iz 2015. godine, prve papinske enciklike posvećene isključivo ekološkim temama – i koji je za iduću godinu sazvao posebnu biskupsku sinodu za Pan-amazonsku regiju, a na kojoj će se usredotočiti na teme očuvanja i održivosti okoliša, nije bio presretan sa Bolsonarovim obećanjem u kampanji da će otvoriti dijelova Amazone za veću komercijalnu djelatnost.

A taj negativni niz se nastavlja – Bolsonarov stav prema doseljenicima, autohtonim stanovnicima, LGBT zajednici, siromašnima i tako dalje. Bolsonaro naprosto izgleda kao, barem potencijalno, latinska američka inačica američkog predsjednika Donalda Trumpa, što se baš i ne uklapa u socijalni program koji je postavio papa.

U intervjuu u utorak za Vatikan News, biskup Leonardo Steiner, tajnik utjecajne katoličke biskupske konferencije u Brazilu izjavio je da su vođe Crkve vrlo “zabrinute” zbog onoga što slijedi.

Upitan da odgovori na optužbe nekih Bolsonarovih pristaša koji su biskupsku konferenciju okarakterizirali kao “komunističku”, Steiner je istaknuo kako “to nije važno”.

“To nije istina”, rekao je. “Nije bitno nazivaju li nas komunistima, ili nekako drugačije. Važno je biti vjeran Evanđelju, biti vjeran siromasima.”

S druge strane, nije ni istina da su svi svećenici, pa čak ni svi biskupi u Brazilu bili u potpunosti protiv Bolsonara tijekom kampanje. Dok se kod same biskupske konferencije mogla primijetiti zabrinutost zbog moguće pobjede Bolsonara na izborima, nadbiskup Rio de Janeira, kardinal Orani João Tempesta otvoreno ga je primio u svom uredu 17. listopada i dopustio zajedničko fotografiranje (slika gore).

Fotografije izašle u novinama O Estado de S. Paulo pokazale su čak i djelatnike nadbiskupije kako ispred Isusovog kipa rukama čine znakove oružja – znak kojeg je Bolsonaro koristio u svojoj kampanji protiv kriminala.

Stoga, usprkos tvrdnjama biskupske konferencije i onih bliskih Rimu, velik broj običnih svećenika diljem zemlje izgleda ipak podržava novog predsjednika.

Izvor