Mianmarski kardinal Charlesa Maung Boa pokazao je da se ne boji posljedica kada govori protiv represivnog kineskog režima.
Papa Benedikt XVI. je 2007. ustanovio „dan molitve za Crkvu u Kini“ i odabrao je za dan molitve 24. svibanj. Na taj se datum u Kini slavi blagdan Gospe od Sheshana (zaštitnice zemlje), u njezinom svetištu u Šangaju. To je ujedno i blagdan Naše Gospe pomoćnice kršćana u mnogim dijelovima Crkve – u Australiji je ona zaštitnica zemlje. Ove se godine to se podudara s novoosnovanim blagdanom Marije Majke Crkve u sveopćem kalendaru, koji pada na ponedjeljak nakon Duhova.
Crkvi u Kini je potrebna hitna molitva. Prošlog tjedna su komunističke vlasti uhitile biskupa Zhang Weizhua, sedam svećenika i deset sjemeništaraca u apostolskoj prefekturi Xinxiang. Više od sto policajaca opkolilo je tvorničku zgradu koju podzemna Crkva koristi kao sjemenište. Ako se u tvornici pronađu dokazi o katoličkom životu, katoličkom vlasniku se tvornica može oduzeti.
Sveta Stolica je zadržala uobičajenu šutnju povodom ovog posljednjeg progona vjernih katolika u provinciji Hubei. Od „privremenog“ sporazuma iz 2018. godine s kineskim komunističkim režimom, Sveta Stolica nije izrazila zabrinutost, a kamoli zaprepaštenje zbog sve više postupaka režima protiv religije. Je li ta šutnja naložena „privremenim sporazumom“ – obnovljenim u listopadu 2020. – nije poznato, jer je tekst sporazuma još uvijek tajna.
Uloga kardinala Boa zavrjeđuje pažnju. Postao je kardinalom na konzistoriju 2015. godine, i tada je bio sporedni glas u azijskim poslovima, a kardinal Oswald Gracias iz Bombaya, predsjednik Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) je bio službeniji glas Crkve u Aziji. Tada su istaknutiji prelati bili kardinal Luis Tagle (u Manilli) i kardinal John Tong Hon (u Hong Kongu). Svi su oni utišani po pitanju Kine, slijedeći vodstvo Svete Stolice.
Kardinal Joseph Zen, biskup emeritus Hong Konga, bio je glasan u osuđivanju kineske represije i politike prilagodbe Svete Stolice. No, njegova su prokazivanja navela papu Franju da se prema njemu ponaša kao prema otpadniku (izopćeniku).
Prošle jeseni, kada je kardinal Zen putovao u Rim tražeći audijenciju kod Svetog Oca, odbijen mu je prijem. Kasnije tog istog mjeseca, papa Franjo je zatražio sastanak sa zvijezdama NBA-a kako bi razgovarali o njihovom društvenom aktivizmu; morali su se brzo dogovoriti za prekooceanski put kada im je ponuđena iznenađujuća pozivnica za audijenciju kod Pape. Mnoge NBA zvijezde se bogate zbog ugovora o podržavanju sportske opreme proizvedene u Kini. Sam NBA je pažljiv prema kineskome režimu kako bi sačuvao pristup svome tržištu. Sveta Stolica imala je vremena za one koji se obogaćuju u Kini.
Dakle, da nema kardinala Zena, koji je na margini i ne govori u ime bogatih koji imaju poslovne interese u Kini, tko bi govorio o istini u Kini?
Kardinal Bo je istupio. Godine 2018. je izabran za predsjednika Federacije azijskih biskupskih konferencija. Iste godine imenovan je jednim od predsjednika sinode o mladima, što je jasan znak papine naklonosti. Od tada, s povjerenjem braće biskupa i očitom tolerancijom Svetog Oca, kardinal Bo je postao najistaknutiji katolički glas koji poziva kineski komunistički režim na odgovornost.
U travnju je proglasio kineski režim odgovornim za globalnu pandemiju i zatražio isplatu odštete.
„Kineski režim predvođen svemoćnim Xi Jinpingom i Kineskom komunističkom partijom – a ne njezinim narodom – duguje nam svima ispriku i naknadu za uništenje koja su prouzročili“, napisao je kardinal Bo u kolumni za UCAN, vodeću katoličku novinsku agencija u Aziji. „Kina je zemlja velike i drevne civilizacije koja je toliko pridonijela svijetu kroz povijest, ali ovaj je režim svojim kriminalnim nemarom i represijom odgovoran za pandemiju koja je danas zahvatila naše ulice“.
U kolovozu je kardinal Bo potpisao snažnu izjavu kojom osuđuje kineski progon svoje muslimanske manjine, nazivajući ga potencijalnim genocidom.
„Nakon holokausta svijet je rekao ‘nikad više’. Danas iznova ponavljamo te riječi ‘nikad više’. Podržavamo Ujgure. Isto tako podržavamo tibetanske budiste, sljedbenike Falun Gonga i kršćane širom Kine koji se suočavaju s najgorim nasiljem radi vjere ili uvjerenja od strane kulturne revolucije”, navodi se u izjavi sedamdeset i pet vjerskih vođa.
Možda je upravo savjet kardinala Boa vodio Svetog Oca da prekine svoju šutnju nad Ujgurima krajem 2020. godine, priznajući da su bili „progonjeni“.
Predvodeći sada poziv za oktavu – a ne samo jedan dan – molitava za skretanje pozornosti na kineski progon, kardinal Bo je postao nakon kardinala Zen najsnažniji katolički glas koji brani katolike u Kini. No, utjecaj se kardinala Zena u velikoj mjeri odnosi na prošlost, dok je kardinal Bo utjecajan u sadašnjosti.
Otac Raymond J. de Souza je osnivač i glavni urednik časopisa Convivium.
