Katedrala Gospe od Uznesenja u Cordobi, koju često nazivaju i Džamija-katedrala, crkveno je središte biskupije Córdobe još od 1236. godine, no vlasništvo nad katedralom sada je postalo meta napada združenih snaga španjolskih ljevičara i muslimanskih aktivista.
Ovaj spor je dio dugogodišnje kampanje oduzimanja crkve, a temelji se na pretpostavci da ona ne bi trebala pripadati katolicima, nego ‘cijelom svijetu’. I dok su tvrdnje civilnih vlasti legalno vrlo slabe, a muslimansko polaganje prava na crkvu samo dio povijesnog razmatranja o legendarnom zlatnom dobu maurske Španjolske, sama kampanja ozbiljno propitkuje granice vjerske slobode kršćane u još uvijek većinskoj katoličkoj zemlji te bi trebala zanimati katolike diljem svijeta.
Kako je komentirao bivši španjolski veleposlanik u Washingtonu, Javier Ruperez za National Catholic Register, „Mi imamo problem u Cordobi. … Ono što gledamo nije samo protu-katolička operacija. Ovo je protu-zapadna operacija.”
Danas se na Rekonkvistu ne gleda kao na oslobađenje poluotoka od dominacije muslimanskih država, gdje su kršćani i Židovi živjeli pod šerijatskim zakonom, nego kao projekt uništavanja napredne i mirne muslimanske civilizacije od strane barbarskih i neprosvijetljenih katolika.
A zapravo, Crkva još uvijek slavi mučenike Cordobe iz devetog stoljeća koji su umrli uslijed muslimanskih progona.
Propaganda koja prati muslimanske težnje u Córdobi je također ključni element u kampanji španjolskih socijalista koji su pronašli zajednički jezik s muslimanskim aktivistima u pokušaju preuzimanja katedrale.
U 2004. i 2006. godini, muslimani u Španjolskoj i drugdje zatražili su od Svete Stolice da im dozvoli molitvu u katedrali. A 2007. godine, glavni tajnik Arapske lige, Amr Moussa, iskoristio je samit u Cordobi o „Islamofobiji”, koji je organizirala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, kako bi javno zahtijevao pravo muslimana na molitvu u katedrali.
Incidenti su zabilježeni i u travnju 2010., kada su u Velikom tjednu dva muslimana odbila prekinuti molitvu u katedrali za vrijeme katoličkog obreda, pa su na kraju teško ozlijeđena dva zaštitara. U 2013. godini, organizacija pod nazivom „Platforma za Veliku džamiju u Córdobi” skupila je više od 350.000 potpisa za peticiju kojom se traži oduzimanje katedrale, a kampanju je uvelike podupirala španjolska socijalistička lista El Pais. Regionalna vlada je otišla korak dalje i tvrdila kako biskupija zapravo niti nema pravo vlasništvo nad zgradom. Ponavljajući propagandu muslimanskih grupa i platformi, regionalni državni dužnosnici tvrdili su da Crkva nije stvarni vlasnik, već su to „svi građani svijeta iz bilo kojeg doba, bez obzira na narodnost, naciju, kulturu ili rasu.”
Ovi potezi su razumljivo uzrokovali ogromnu zabrinutost crkvenih dužnosnika i katolika širom svijeta. Biskup Demetrio Fernández González iz Córdobe je rekao: „Punih osam stoljeća smo živjeli u miru s katedralom u katoličkim rukama. Ali sada, ideja muslimana o nekom njihovom pravu na katedralu i snovi o njenom ‘vraćanju’ su pomognuti od strane političke ljevice. Dakle, to je neka vrsta saveza koja dolazi s ljevice. Političari shvaćaju da je katedrala vlasništvo Crkve, ali bi željeli da ona postane javno vlasništvo. Tako da bi to bila neka vrsta konfiskacije.“
Islamska populacija u Španjolskoj, iako raste zbog imigracija, čini jedva 4% ukupnog stanovništva, pa onda nije teško zaključiti da glavni pritisak dolazi izvan Španjolske, a vjeruje se kako su velika financijska sredstava osigurana iz arapskih zemalja.
Nina Shea, direktorica Centra za vjersku slobodu u Hudson Institute, izjavila je da: „Ono što je jedinstveno u ovom slučaju je što se ne radi o islamističkoj vladi koja ovako nešto zahtjeva, nego ljevičarskoj vladi – odnosno lijevo orijentiranim dužnosnicima koji su anti-katolički, i smatraju ovo zgodnim načinom vjerskog progona; progona katoličanstva u Španjolskoj.“
Kako biskup Fernández primjećuje: „Oni žele poništiti Rekonkvistu”.
