Naslovnica Crkva Njemački katolici: Nakon smrti, Benedikt XVI. će imati ‘novi utjecaj’ na Crkvu...

Njemački katolici: Nakon smrti, Benedikt XVI. će imati ‘novi utjecaj’ na Crkvu u našoj domovini

Njemački katolici se danas nadaju da će Benediktova smrt otvoriti novu eru njegova utjecaja na Crkvu u njihovoj domovini – osobito u vrijeme kada Crkvu u Njemačkoj i dalje potresa toliko kritizirani Sinodalni put.

“Činjenica da je Benedikt umro u ovom kriznom trenutku vraća nas ponovo na sve njegove knjige, sve istine koje je iznio, sve stvari koje nam je već rekao, posebno kao Nijemcima”, rekla je Birgit Kelle, glasnogovornica Neuer Anfang (Novi početak), pokreta njemačkih katolika koji se protive Sinodalnom putu. “Ovo mora imati novi utjecaj na raspravu u Njemačkoj. Zato što se ovaj čovjek zalagao za sve što [aktivisti Sinodalnog puta] ne žele.”

Kelle, poznata njemačka novinarka i spisateljica, posebno je navela Benediktov otpor relativizmu i njegovu predanost obrani nepromjenjive prirode istina vjere.

Nasuprot tome, rekla je da aktivisti Sinodalnog puta “pokušavaju glasovati o istini” kako bi mogli promijeniti Crkvu koja bi odgovarala sekularnom, progresivnom planu. Među promjenama koje zahtijeva Sinodalni put, koji nema kanonski status, uključuje pokušaj ređenja žena i moralno prihvaćanje seksa između osoba istoga spola.

“Ne treba nam promjene”, rekla je Kelle za Register. “Treba nam obnova.”

Johannes i Ferdinand Herder, braća iz okolice Münchena koji su također bili na Trgu svetog Petra na Benediktovom sprovodu, složili su se da će Benedikt i dalje nadahnjivati njemačke vjernike, posebno tijekom ovog teškog razdoblja.

“Tragao je za istinom, a istina je bezvremenska”, rekao je Ferdinand. “Iza nas je ostavio veliko nasljeđe i puno toga na čemu možemo raditi.”

Kritika iz domovine

Možda svjesni obnovljene važnosti koju Benediktova smrt donosi njegovoj teološkoj ostavštini, njemački mediji koji zagovaraju Sinodalni put krenuli su u napad na papu emeritusa u danima nakon njegove smrti – i, barem u jednom slučaju, čak i prije nego što je preminuo.

Ljevičarske novine Taz objavile su osmrtnicu papi Benediktu 30. prosinca, nakon što je javno objavljeno da mu je zdravlje sve lošije, ali prije nego što je umro ujutro 31. prosinca. Druge su njemačke publikacije brzo krenule diskreditirati prvog njemačkog papu u 1000 godina, kao da je on odgovoran za “umiruću Crkvu” jer se protivio progresivnim reformama, tvrdi Zweites Deutsches Fernsehen, njemačka javna radiotelevizija. U međuvremenu, katolički blog o “duhovnosti” Feinschwarz napisao je da je “strah od društvenih promjena” bio objedinjujući element Benediktovih teoloških pozicija i stajališta tijekom godina.

Kelleu lako objašnjava ove kritike tako brzo nakon Benediktove smrti.

“Papa Benedikt zalagao se za istinu naše vjere”, rekla je. “I mislim da ga se zato ne žele sjećati i odati mu poštovanje koje zaslužuje.”

Hanna-Barbara Gerl-Falkovitz, njemačka filozofkinja i dobitnica prestižne Ratzingerove nagrade 2021., rekla je da je protivljenje Benediktu u Njemačkoj potpomognuto medijima koji su “prezentirali sliku tvrdoglavog dogmatičnog pape — bez čitanja njegovih izvanrednih teološka djela.” Također je rekla da je “ljubomora” među drugim njemačkim teolozima učinila Benedikta uvjerljivom metom, nekoga koga bi ambiciozni akademik mogao stalno napadati kako bi stekao ime za sebe.

Rafael Vertsch, porijeklom iz Münchena, a sada bogoslov Zajednice svetog Martina u Francuskoj, kritizirao je ono što je opisao kao jasne pokušaje medija da klevetaju Benedikta kako bi potkopali njegovu ostavštinu.

“Svi ga pokušavaju prikazati u negativnom svjetlu”, rekao je nakon sprovoda. “Išao bih tako daleko da kažem da ga u svakoj zemlji vole više nego u Njemačkoj.”

Johannes Herder priznaje da Benedikt definitivno ima svoje kritičare u Njemačkoj. Ali je dodao da ovi glasovi nisu nužno reprezentativni za ono što većina njemačkih katolika osjeća prema pokojnom papi; samo su “glasniji”, pojačani kroz medije i aktivističke taktike.

“Mislim da će ljudi prepoznati njegovu ostavštinu i utjecaj”, rekao je, “čak i oni koji to sada ne prepoznaju.”

Julia Schumer, koja je u Rim na sprovod doputovala iz Müllenbacha u zapadnoj Njemačkoj, rekla je da su ga njemački katolici “zapravo voljeli”, iako su Benedikta često kritizirali.

“Benedikt je bio naš papa”, objasnila je.

Nicholas Brüehl, rodom iz Holzkirchena koji sada studira filozofiju na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog u Rimu, rekao je da je Benedikt služio kao svojevrsni posrednik između Krista, s kojim je bio povezan molitvom, i njemačkog naroda.

“Tako je duboko razumio božanske misterije i to je preveo na naše riječi, na njemačke riječi”, rekao je Brüehl.

Čini se da je pokojni papa posebno omiljen među mlađim Nijemcima koji još uvijek prakticiraju svoju katoličku vjeru, skupinu koja je bila posebno dobro zastupljena u Rimu za vrijeme sprovoda.

“Generacija Ratzinger” naziv je pokreta mladih koji su se duboko zainteresirali za misao njemačkog teologa nakon njegova izbora za papu 2005. godine, što je bilo posebno značajno u njegovoj rodnoj Bavarskoj. Mnogi od onih koji su bili intervjuirani za ovu priču rekli su da su Benediktove misli i svjedočanstvo i dalje neka vrsta svjetla vodilja za katolike koji su se zauzeli da žive svoju vjeru u skladu s tradicijom Crkve usred trenutne krize unutar Crkve u Njemačkoj.

Nebeski zagovornik?

Uz njegov potencijalni post-mortem utjecaj kroz njegovu filozofiju, njemački katolici također su predložili još jedan značajan način na koji će papa Benedikt nastaviti pomagati vjernicima u Njemačkoj: nebesko posredovanje.

“Sada imamo sveca u Bavarskoj koji moli za nas,” rekao je bogoslov Rafael, iako se pitao hoće li i druge regije Njemačke osjećati isto.

“Trenutno nije proglašen svetim, ali možemo mu se moliti”.

“Zato što su nam potrebna čuda.”

Izvor