Dopisivanje organizatora hodočašća Ad Petri Sedem s Vatikanom pokazuje da su izričito zatražili dopuštenje za molitvu i euharistijsko klanjanje u bazilici sv. Petra, premda je glasnogovornik Svete Stolice poslije izjavio da takav zahtjev nije bio dovoljno precizan.
Tri pisma, koja je objavila talijanska internetska stranica Messainlatino, otvaraju pitanja o razlozima zbog kojih sudionicima ovogodišnjega međunarodnog hodočašća privrženika tradicionalne latinske mise nije dopušten ulazak u baziliku sv. Petra u procesiji.
Dana 12. lipnja 2026. o. Claude Barthe, kapelan hodočašća Ad Petri Sedem, obratio se papi Lavu XIV. sa zamolbom da hodočasnicima dopusti slavljenje tradicionalne latinske mise u bazilici sv. Petra. Pritom je podsjetio na petnaestogodišnju povijest hodočašća i ranija dopuštenja, uključujući ono iz prethodne godine.
Dana 7. kolovoza nadbiskup Paolo Rudelli iz Državnog tajništva Svete Stolice obavijestio ga je da se traženo dopuštenje za slavljenje mise prema starijem rimskom obredu te godine ne može odobriti, ne navodeći razloge.
Nakon te odluke o. Barthe 8. rujna uputio je novu zamolbu, ovoga puta tražeći dopuštenje da hodočasnici 24. listopada u 13 sati uđu u baziliku u procesiji, pomole se za Papu kod ispovjedaonice sv. Petra i sudjeluju u euharistijskom klanjanju kod Oltara Katedre. U pismu je naveo da je sakristija bazilike potvrdila kako bi takav posjet bio moguć uz odobrenje Državnog tajništva.
Ipak, nadbiskup Rudelli 30. rujna odgovorio je da se ni toj zamolbi ne može udovoljiti, ponovno bez dodatnog obrazloženja.
Kako je objavila novinarka Diane Montagna, vatikanski glasnogovornik Matteo Bruni izjavio je, prema izvješću portala The Pillar od 26. listopada, da su organizatori trebali podnijeti poseban i precizan zahtjev ako su željeli održati molitvu ili euharistijsko klanjanje. Bruni je također objasnio da se odbijanje odnosilo na procesiju, jer takve procesije u bazilici inače nisu dopuštene, čak ni u slučaju biskupijskih hodočašća.
Međutim, pismo od 8. rujna izričito navodi molitvu za Papu i euharistijsko klanjanje, kao i mjesto, datum i vrijeme predviđenog dolaska. Upravo zbog toga Montagna smatra da objavljena dokumentacija dovodi u pitanje vatikansko obrazloženje.
Dodatnu važnost ovom slučaju daje činjenica da su hodočasnici, prema navodima organizatora, tijekom prethodnih četrnaest godina imali dopuštenje za ulazak u baziliku u procesiji, premda im slavljenje tradicionalne mise nije bilo omogućeno 2023. i 2024. godine.
Objavljena pisma potvrđuju da su organizatori podnijeli konkretan zahtjev i da je on odbijen bez obrazloženja. Ipak, ona ne otkrivaju unutarnje razloge vatikanske odluke niti dokazuju što je točno utjecalo na njezino donošenje.
Slučaj se odvija u širem kontekstu napetosti oko tradicionalne latinske mise nakon što je papa Franjo 2021. objavio motuproprij Traditionis custodes, kojim su ograničene mogućnosti slavljenja starijega rimskog obreda. Za vjernike privržene toj liturgijskoj tradiciji hodočašće u Rim nije samo liturgijski događaj, nego i izraz povezanosti sa sv. Petrom i papom.
Ključno pitanje koje ostaje otvoreno jest zašto, ako je problem bio u procesiji, nije zasebno odobreno barem okupljanje radi molitve i euharistijskog klanjanja. Objavljena korespondencija ne daje odgovor, ali omogućuje čitateljima da sami procijene nesklad između pisanog zahtjeva i javno iznesenog obrazloženja.
