Budući da su liječnici papi Lavu XIV. odobrili povratak većini planiranih aktivnosti, ostaje vidjeti kako će se u nadolazećim mjesecima odvijati reforma Rimske kurije, dok vodeći prelati iz razdoblja pape Franje prelaze dob za umirovljenje.
Vijest da papi Lavu neće biti potrebno dodatno liječenje zbog adenokarcinoma stigla je do novinara kasno navečer po rimskom vremenu, 21. listopada.
Nakon kirurškog uklanjanja jednoga režnja pluća, Papa je spreman vratiti se svojim dužnostima i već je nastavio s redovitim aktivnostima, uključujući privatne audijencije i opće audijencije. Iako je, na preporuku liječnika, otkazan njegov planirani posjet međureligijskom molitvenom susretu u Asizu, Vatikan je potvrdio da će se njegovo putovanje u Argentinu, Peru i Urugvaj održati prema planu.
Ako se zdravstveno stanje nastavi dobro razvijati – a postoje svi razlozi za vjerovati da će tako i biti – pontifikat se mora pripremiti za svoje najsloženije razdoblje.
Kao što to uvijek biva u takvim razdobljima, ne nedostaje glasina i nagađanja.
Od sada pa do veljače Papa će morati imenovati nove pročelnike dikasterija umjesto onih koji odlaze s dužnosti, a već su odavno prešli dob za umirovljenje.
Riječ je o imenovanjima novih pročelnika Dikasterija za laike, obitelj i život, Dikasterija za kauze svetaca, Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana te Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
Imenovanje novog pročelnika Dikasterija za kler nešto je manje hitno jer njegov sadašnji pročelnik, kardinal Lazarus You Heung-sik, u studenome navršava 75 godina, a njegov se mandat može produžiti.
Promjena čelnika najvažnijih vatikanskih odjela u kratkom razdoblju predstavlja značajnu smjenu generacija, a izbor njihovih nasljednika mnogo će otkriti o smjeru u kojem papa Lav želi voditi Crkvu.
Pritom je potrebno razmotriti nekoliko pitanja.
Prvo je potreba za postizanjem „liturgijskog mira”. Pročelnik Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 76-godišnji kardinal Arthur Roche, bio je najaktivniji provoditelj dokumenta Traditionis custodes pape Franje, kojim su poništene liberalizirajuće reforme Benedikta XVI. koje su omogućavale široku uporabu tradicionalne latinske mise (TLM). Čak je i sada, na kraju svojega mandata, kardinal Roche nastavio braniti Traditionis custodes i provoditi njegove odredbe, ponekad se služeći oštrim riječima protiv onih koji daju prednost tradicionalnom obredu.
Drugi čovjek Dikasterija za bogoštovlje bio je nadbiskup Vittorio Francesco Viola. Premda ga neki smatraju još jednim protivnikom tradicije, poznat je po svojemu pomnom, premda neokoncilskom ars celebrandi – „umijeću pravilnog slavljenja” – kada predsjeda misom. Nadbiskup Viola u međuvremenu je imenovan arhiprezbiterom Bazilike svetoga Petra, a na njegovu je mjestu u Dikasteriju, barem zasad, imenovan dotadašnji podtajnik Dikasterija.
Izbor osobe koja će voditi Dikasterij za bogoštovlje mnogo će reći o tome kako papa Lav namjerava pristupiti liturgijskom pitanju u budućnosti.
Od svojega izbora papa Lav XIV. nije naložio nikakav radikalan odmak od smjera koji je papa Franjo zacrtao kada je riječ o liturgiji. Međutim, izbjegavao je provoditi pravila prema njihovu doslovnom tumačenju, a povremeno je čak i ublažavao ograničenja.
Nadalje, na početku pontifikata pape Lava nuncij u Engleskoj, nadbiskup Miguel Maury Buendía, dao je do znanja da će se dopuštenja za slavljenje tradicionalne latinske mise izdavati na zahtjev. Sudionici pariško-chartreskog hodočašća 2025. godine također su izjavili da su primili poruku od Pape, što su doživjeli kao iskaz iskrene brige za znatan broj vjernika privrženih tradicionalnom bogoslužju.
Općenito gledano, čini se da papa Lav XIV. ne želi poništavati odluke svojega prethodnika, ali isto tako ne želi stvarati niti produbljivati nepotrebne napetosti.
Prema nekim nagađanjima, novi pročelnik Dikasterija za bogoštovlje mogao bi doći izvan Kurije – mogao bi to biti kardinal ili nadbiskup koji nije dio njezina sadašnjeg ustroja i koji bi mogao zauzeti uravnotežen pristup. Takav bi izbor u biti označio završetak razdoblja kardinala Rochea i pomak prema većoj ravnoteži između zahtjeva tradicionalista i onih koji pripadaju novom obredu.
Budućnost Dikasterija za laike, obitelj i život teže je predvidjeti, osobito zato što 79-godišnji kardinal Kevin Farrell, koji uživa puno povjerenje pape Lava XIV., ujedno obnaša službu komornika Svete Rimske Crkve. I ovdje se očekuje imenovanje osobe izvan postojećeg kruga, budući da je drugi čovjek Dikasterija laik. Možda će to biti netko tko dosad nije bio osobito prisutan u javnosti.
Promjena pristupa
Papa Franjo bio je poznat po propovijedanju o „Bogu iznenađenja” i upravljao je Crkvom kao da služba Božjega namjesnika na zemlji podrazumijeva i vlastita iznenađenja. Jedna od zadaća pontifikata pape Lava XIV., s druge strane, jest vratiti određenu stabilnost upravljanju Crkvom. Ipak, i Lav je pokazao da je sposoban donositi iznenađujuće odluke.
Na neki je način pontifikat pape Lava učinio nagađanja beskorisnima.
Dosad nije bilo moguće jasno odrediti skupinu ljudi koji su uistinu bliski Papi. Nije poznato tko mu pomaže u donošenju odluka ni od koga dobiva informacije.
To se znatno razlikuje od prethodnog pontifikata.
Papa Franjo uvelike se oslanjao na takozvane „neformalne savjetnike”, što je ponekad dovodilo do curenja informacija. Takve su informacije katkad omogućavale predviđanje Franjinih sljedećih poteza, ali su u drugim prilikama bile pogrešne i izazivale dodatnu zbrku. Papa Lav XIV. ne služi se neformalnim savjetnicima, barem ne na način na koji je to činio Franjo.
Ako je Franjin pontifikat bio neformalan, obilježen upravo odbacivanjem protokola i tradicije, neuobičajenim imenovanjima – primjerice, i dalje postoji Dikasterij za evangelizaciju s dvojicom proprefekata, jednim kardinalom i jednim nadbiskupom – te odlukom da se položaji ne dodjeljuju kao nagrada, što je ranije bilo uobičajeno, pontifikat pape Lava XIV. obilježen je većom formalnošću.
Franjo je pokrenuo sinodalni proces, koji je s vremenom otvorio i onima koji nisu biskupi, dok je Lav XIV. ponovno uveo praksu redovitih konzistorija za kardinale na kojima se raspravlja o tekućim pitanjima upravljanja Crkvom. Franjo se odrekao nekih papinskih simbola, poput mozzette, kratke crvene papinske pelerine, dok je Lav XIV. vratio taj odjevni predmet i druge papinske tradicije.
Franjo je sustavno izbjegavao putovanja u europske zemlje s dugom kršćanskom tradicijom. Lav je svoja papinska putovanja započeo posjetima upravo takvim mjestima. Franjo se nikada nije vratio u Argentinu. Lav će ondje otputovati jer želi odati počast domovini svojega prethodnika.
Papa Lav XIV. iskazuje poštovanje prema simbolima, protokolu i tradiciji. No čini to bez uništavanja nasljeđa pape Franje. Sinodalni proces se nastavlja, radne skupine objavljuju svoja zapažanja, a čak je i susret posvećen dokumentu Amoris laetitia, koji je završio bez Papine nazočnosti zbog njegove hospitalizacije, dobio završni dokument. On, međutim, još nije objavljen jer ga Papa želi najprije pregledati.
Lavov povratak formalnosti
U nadolazećim mjesecima bit će potrebno imenovati nove nadbiskupe u nekoliko važnih nadbiskupija: Barceloni, Parizu i Milanu, gdje je mandat sadašnjeg nadbiskupa već produžen.
Od sljedeće godine bit će potrebno imenovati i novoga nadbiskupa Esztergoma i Budimpešte jer će kardinal Péter Erdő navršiti 75 godina, a uz to je već bolestan.
Nedavna imenovanja mogla bi pružiti određene naznake o tome što nas očekuje. Za nadbiskupa Westminstera papa Lav XIV. izabrao je nadbiskupa Richarda Motha, konzervativnu osobu koja je izvan Ujedinjenog Kraljevstva slabo poznata. U Pragu je izabran nadbiskup Stanislav Přibyl, kojega se smatra osobom sličnih stajališta kao i nadbiskupa Motha. Nije poznato hoće li se slična imenovanja dogoditi i u drugim velikim gradovima.
Još je važnije pitanje hoće li papa Lav XIV. nadbiskupe tih gradova nagraditi kardinalskim grimizom.
Izbori u crkvenom vodstvu
Državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin, u siječnju će navršiti 72 godine. Do dobi za umirovljenje preostaju mu još pune tri godine, a diplomatski krugovi diljem svijeta općenito ga vrlo cijene. On nije Papin suparnik i vjerojatno bi bilo nepravedno opisati ga kao razočaranog zato što nije izabran za papu.
Međutim, njegove izjave tijekom Papine hospitalizacije naišle su na loš prijam i smatrane su prilično nepromišljenima.
Kardinal Parolin govorio je, moglo bi se reći, pomalo ishitreno o „preoblikovanju” ili „preustroju” pontifikata nakon što je Papi dijagnosticiran rak. Lav je tada još bio u bolnici, a u tom trenutku nije bilo poznato hoće li mu biti potrebno dodatno liječenje. S druge strane, valja pošteno primijetiti da je i sam kardinal Parolin preživio rak te da je, premda je iskusan i oprezan diplomat, djelovao kao da povlači dio svojih riječi čak i dok ih je izgovarao.
Papa bi mogao odlučiti sastaviti novi tim za upravljanje Crkvom, a kardinalu Parolinu mogla bi biti ponuđena služba velikog meštra Papinskog viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskoga.
Kada se popune upražnjena mjesta, vjerojatno će se održati konzistorij na kojemu će biti imenovani novi kardinali. Kada papa imenuje nove kardinale, njihov profil obično mnogo otkriva o njegovim namjerama i smjeru kojim želi voditi Crkvu.
Možda će upravo taj konzistorij biti trenutak u kojemu će pontifikat pape Lava XIV. uistinu započeti.
