Imenovanje kardinala Maura Gambettija za nadbiskupa Chieti-Vasta u Italiji predstavlja prvu stvarnu kadrovsku promjenu pontifikata Lava XIV.
Kardinal Gambetti postao je arciprezbiter Bazilike svetoga Petra 2021. godine i završio je svoj petogodišnji mandat. Mogao je biti ponovno imenovan. Mogao je biti raspoređen na neku drugu dužnost u Vatikanu, ali nije.
Šalje se voditi Nadbiskupiju Chieti-Vasto, manju biskupiju kojom od 2004. upravlja nadbiskup Bruno Forte.
Ironično je pomisliti da je nadbiskup Forte na početku pontifikata pape Franje izgledao kao zvijezda u usponu – bio je posebni tajnik Sinode o obitelji i autor, među ostalim, kontroverznog teksta tijekom zasjedanja Sinode 2014. godine kojim su se otvorila vrata prihvaćanju homoseksualaca.
Nadbiskup Forte predstavljao je Sinodu u skladu sa željama pape Franje i prije 12 godina predviđala mu se blistava karijera, s kardinalskim šeširom koji je izgledao gotovo nadohvat ruke. Međutim, nadbiskup Forte bio je dovoljno neoprezan da otkrije pojedinosti iz pozadine Sinode koje su, među ostalim, pokazale određenu lukavost s papine strane. Stoga je ostao u Chieti-Vastu, više ne obnašajući nikakve vodeće dužnosti, u dobi od 77 godina.
Na njegovo mjesto dolazi jedan od kardinala koji je više od bilo kojega drugog utjelovio modus gubernandi („način upravljanja“) pape Franje. Kardinal Gambetti imenovan je kardinalom na konzistoriju 2020. godine, ali sve do veljače 2021. nije obnašao nikakvu dužnost, kada je postao arciprezbiter Bazilike svetoga Petra, naslijedivši kardinala Angela Comastrija.
Za vrijeme kardinala Gambettija Bazilika svetoga Petra prestala je organizirati više misa. Umjesto toga poticalo se koncelebriranje zajedničkih misa. Pristup bazilici podijeljen je između hodočasnika i turista. Uz osobe zaposlene u Vatikanu, angažirani su i različiti savjetnici, uključujući one iz Fabbrica di San Pietro – Ustanove svetoga Petra.
Nakon pet godina na mjestu arciprezbitera Bazilike svetoga Petra i šest godina provedenih u kardinalskom zboru, bilo je prilično očito da će kardinal Gambetti biti imenovan na novu dužnost, premda je bilo sve samo ne očekivano da će otići voditi perifernu biskupiju u središnjoj Italiji, onu koja nema velik utjecaj čak ni unutar Talijanske biskupske konferencije.
To je imenovanje koje ne djeluje kao promaknuće, premda ne izgleda baš ni kao kazna.
Imenovanje kardinala Gambettija u Chieti-Vasto objavljeno je 3. listopada, ali je ujutro 2. listopada on to priopćio Kaptolu svetoga Petra – onima koji su odgovorni za liturgijske i sakramentalne aktivnosti bazilike. Bio je to neuobičajen potez, koji pokazuje da vrlo malo toga tijekom Gambettijeva mandata zapravo je bilo uobičajeno.
Lav XIV. također je sazvao sastanak Kaptola svetoga Petra i članova Fabbrica di San Pietro za 30. studenoga. I to je neuobičajeno te možda najavljuje nova imenovanja ili novu strukturu Bazilike svetoga Petra i Fabbrica di San Pietro, sa svom njezinom imovinom. Ipak, upadljivo je da papa nije odmah imenovao nasljednika kardinala Gambettija na čelu Bazilike svetoga Petra.
Čini se da papa prije imenovanja nasljednika želi provjeriti financije bazilike, Kaptola i Fabbrica di San Pietro.
Što se tiče novog arciprezbitera bazilike i papina vikara za Državu Grad Vatikan, kao mogući izbor spominje se biskup Corrado Sanguineti iz Pavije, zajedno s bivšim papinskim ceremonijarom, biskupom Guidom Marinijem, koji sada vodi Biskupiju Tortona. Međutim, imenovanje će potrajati.
Čini se da Lav reformira jednu od najkontroverznijih uprava posljednjih godina pontifikata pape Franje. Nasljednik kardinala Gambettija mogao bi označiti početak novog poglavlja i, vrlo vjerojatno, prekretnicu u Leoninskom pontifikatu.
Promjena straže?
Papa mora razmotriti zamjenu nekoliko pročelnika dikasterija koji su stariji od 75 godina i približavaju se dobi za umirovljenje, uključujući one kojima je – poput kardinala Gambettija – Franjo dao određene ovlasti kada je riječ o liturgiji.
Jedan od ključnih dikasterija jest Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, na čijem je čelu kardinal Arthur Roche, koji sada ima 76 godina. Kao tajnik, a potom i pročelnik Dikasterija, kardinal Roche ojačao je i podupirao „borbu“ pape Franje protiv tradicionalističkog svijeta. Stoga će papin izbor njegova nasljednika imati i ideološku težinu. Zamjenik kardinala Rochea jest nadbiskup Vittorio Viola, još jedan prelat kojega se smatra protivnikom liturgijske tradicije, premda se u Biskupiji Tortona, iz koje dolazi, istaknuo posebnom pozornošću prema liturgiji.
Priča se da će i kardinal Roche i nadbiskup Viola otići.
Kardinala Rochea mogao bi zamijeniti nadbiskup Diego Ravelli, trenutačno papinski ceremonijar, ali čini se da ta kandidatura nije naišla na veliko oduševljenje. Nadbiskup Ravelli ipak je redovito među onima kojima se namjenjuje nova dužnost, budući da bi Lav možda želio uz sebe imati drugog ceremonijara. Možda je vjerojatnije da će nadbiskup Ravelli biti imenovan tajnikom Dikasterija, dok se čini da je nadbiskup Viola predodređen za promaknuće u kardinalski zbor, odnosno za pročelnika Dikasterija za kauze svetaca. Sadašnji pročelnik, kardinal Marcello Semeraro, ima 78 godina i uskoro će otići u mirovinu.
Nije jasno tko će biti novi pročelnik za liturgiju, a Lav XIV. dosad je vrlo dobro znao promiješati karte. Pročelnici koje je Lav dosad izabrao mogu se podijeliti u dvije skupine: klerici su uglavnom marljivi, skromni i ne nužno karizmatični, ali ih se smatra poštenima; među laicima su dosad sve bile žene, od sestre Alessandre Smerilli do predsjednice i glavne operativne direktorice EWTN Newsa Marije Montserrat Alvarado, koja će u studenome započeti svoju dužnost pročelnice Dikasterija za komunikaciju.
Hoće li novi pročelnik napokon donijeti liturgijski mir?
To je nada, s obzirom na to da je jaz između tradicionalističkog svijeta i Svete Stolice sada otvoreniji nego ikada, nakon raskola lefebvreovaca, koji su bez papinskog mandata zaredili nove biskupe.
U svakom slučaju, nema govora o promjeni na čelu Dikasterija za nauk vjere, gdje kardinal Víctor Manuel Fernández još ima dvije godine do isteka mandata. Ne čini se da Lav XIV. želi provesti radikalni sustav „plijena“ u kojem bi pobjednička strana potpuno zamijenila prethodnu garnituru, nego radije djelovati kada isteknu mandati imenovanja iz prethodnog pontifikata.
Jedna iznimka od takvog razmišljanja odnosi se na Državno tajništvo.
Glasine govore da je kardinal Pietro Parolin spreman odstupiti kako bi postao veliki meštar Viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskog. Kardinal Parolin sljedećeg će siječnja navršiti 72 godine, a do umirovljenja mu ostaju još tri godine, ali dužnost državnog tajnika obnaša više od dva petogodišnja mandata. Ipak, riječ je samo o glasinama. Za sada se čini da kardinal Parolin ostaje čvrsto na svojem položaju.
Osobni papin pečat
Odlazak kardinala Gambettija ipak označava trenutak kada Lav XIV. počinje okupljati vlastiti tim i ostavljati osobni pečat na pontifikatu. Papa Franjo ostavio je mnoga pitanja neriješenima, a Lav XIV. zasad se prvenstveno usredotočio na crkvena pitanja.
Na gospodarskom planu favorizirao je kontinuitet, kako imenovanjem kardinala Reinharda Marxa na treći mandat predsjednika Vijeća za gospodarstvo, tako i imenovanjem Françoisa Paulyja za predsjednika Nadzornog odbora Instituta za religijska djela (IOR), često nazivanog Vatikanskom bankom, nakon Jeana-Baptistea Douvillea de Franssua.
Kada je riječ o izborima Lava XIV. za crkvene službe, zadržao je nenametljiva imenovanja, tražeći normalnost. Za operativnije službe, poput komunikacija, tražio je profile s izraženijim operativnim i upravljačkim sposobnostima.
Ti trendovi ipak ne odražavaju u potpunosti karakter pontifikata, nego samo otkrivaju papu koji pokušava donositi razborite odluke.
On nije Franjo 2.0 niti drugi Franjo. To je papa s vlastitim obilježjima, koji nema ništa protiv prethodnog pontifikata, ali ipak traži vlastitu dimenziju u upravljanju Crkvom. Ne može ga se definirati ni kao progresivnog ni kao konzervativnog. On je jednostavno – Lav. Riječ je o osobnoj sintezi koja će uključivati poteze poput uklanjanja arciprezbitera Bazilike svetoga Petra, ali i nečinjenje u nekim drugim situacijama.
To nije iznenađujuće. To je samo spora tranzicija.
