Naslovnica Crkva Spisi Edith Stein su naša protuteza sveprisutnoj feminističkoj ideologiji

Spisi Edith Stein su naša protuteza sveprisutnoj feminističkoj ideologiji

Dok razni valovi feminizma preplavljuju zapadnu kulturu, srećom, imamo katoličke pisce koji Boga stavljaju u središte života žene. Jedna je Edith Stein, izvanredna žena koja je stekla doktorat iz filozofije 1930-ih, kada je ovo područje bilo uglavnom sastavljeno od muškaraca. Rođena u židovskoj obitelji, obratila se na katoličanstvo i postala profesorica filozofije prije nego što je ušla u redovnički život, uzevši ime sestra Terezija Benedikta od Križa.

Kao filozof, Stein je ustvrdila da su muškarci i žene rođeni s urođenom, Bogom danom prirodom. Biblija otkriva da Bog nije stvorio jednopolne pojedince, nego umjesto toga, kao što čitamo u Postanku: “Muško i žensko stvori ih.” I muškarci i žene stvoreni su na Božju sliku, napisala je Stein, ali imaju različite, od Boga dane uloge.

Stein je tvrdila da je prirodni poziv žene da postane supruga i majka. Kako je istaknula, “jasna i neopoziva riječ Svetoga pisma je ono što svakodnevno iskustvo uči od početka svijeta: žena je predodređena da bude supruga i majka.” Adam je prvu ženu nazvao Eva “jer je bila majka svih živih”. Osim toga, žene su fizički i emocionalno opremljene da rađaju i njeguju djecu.

Kao idealan uzor supruge i majke, Stein je istaknula Blaženu Majku, koja je bila službenica Gospodnja u svemu što je činila. Priklonivši se Božjoj volji, Marija je iščekivala rođenje svoga Sina, prikazivala ga u Hramu, bdjela nad njegovim djetinjstvom i na kraju držala u naručju njegovo raspeto tijelo. Kao supruga, Marija je bila primjer bezgraničnog povjerenja u Josipa, muža kojeg joj je Bog dao kao zaštitnika i vodiča.

Dok feministkinje omalovažavaju majčinstvo, Stein ga je hvalila: “Njegovati, čuvati, štititi, i poticati rast prirodna je majčinska čežnja žene.” Stein je majčinstvo smatrala lijepim pozivom i nikada nije ocrnila zadatke povezane s brigom o djeci. Dodala je da su čak i žene koje nisu imale biološku djecu mogle izraziti svoju majčinsku prirodu punu ljubavi kroz duhovno majčinstvo.

Međutim, Stein nikada nije predložila da se svaka žena mora u potpunosti posvetiti majčinstvu. Osim svoje urođene ženske prirode, svaka žena ima posebne talente koje je Bog dao, koji je mogu odvesti na različite poslove. “Ne postoji profesija kojom se žena ne može baviti”, napisala je Stein. Iako bi majčinska priroda žene mogla biti posebno prikladna za uloge učiteljice, medicinske sestre i socijalne radnice, žene ipak mogu napraviti važne razlike u tipično muškim profesijama.

Zamislila je laboratorij ili tvornicu u kojoj se radnici suočavaju s opasnošću da postanu mehanizirani i “izgube svoju ljudskost”. Ženina sklonost brižnosti i empatiji bila bi blagoslov u ovim okolnostima. Kao primjer istaknula je Mariju na svadbi u Kani, koja je tiho promatrala ono što nedostaje. Na radnom mjestu, žene bi mogle slijediti Mariju diskretno primjećujući gdje je potrebna pomoć  i tiho je pružiti, primijetila je Stein.

Stein je bila itekako svjesna borbe žena da uravnoteže majčinstvo sa svojim profesionalnim životom, ali je, za razliku od sekularista, ponudila jedinstveno rješenje usmjereno na Krista. Mnoge su žene, primijetila je, preopterećene pokušajima da služe kao supruge, majke i zaposlenice. Ipak, postoje i herojske žene koje ispunjavaju više uloga, a pritom ostaju mirne i vedre. “Ima majki koje, isijavajući svu toplinu i svjetlost u domu, odgajaju čak devetero djece… a te žene su velikodušne i prema svim strancima u nevolji.” Njihova tajna, rekla je, leži u snazi milosti koja ih jača.

Stein je istaknula stvaranje odnosa s Isusom Kristom kroz sakrament ljubavi, Euharistiju. „Samo u svakodnevnom, povjerljivom odnosu s Gospodinom u svetohraništu čovjek može zaboraviti sebe … i imati srce otvoreno za sve potrebe i želje drugih.” Molitva je apsolutno bitna: “Tko moli zajedno s Crkvom u duhu i istini, zna da cijeli svoj život mora biti oblikovan tim životom molitve.”

Tragično, nakon što je Edith Stein postala sestra Tereza Benedikta od Križa, nacisti su je izvukli iz samostana i poslali u Auschwitz. Ondje je služila napaćenim majkama i njihovoj djeci prije nego što je ubijena. Proglašena je svetom 1998. Možda to nije bila svjesna, ali kada je oblikovala katoličku definiciju ženstva, također je olakšavala patnju žena pokazujući im Kristovo rješenje za njihove probleme.

Neka Sveta Terezija Benedikta nastavi moliti za sve žene koje pokušavaju živjeti živote usredotočene na Krista dok putuju prema Nebu.

Izvor