Korizma u Vatikanu ove godine na neki način podsjeća na Došašće, jer prevladava raspoloženje iščekivanja. Ljudi unutar institucije i oko nje čekaju, s različitim stupnjevima znatiželje i oduševljenja, dugo očekivane poteze pape Lava XIV.
Približava se prva godišnjica Lavova izbora, 8. svibnja. Iako pape ne rade prema rokovima, neki promatrači iznenađeni su što još nije snažnije ostavio svoj pečat na vodstvu Vatikana, zamijenivši tim koji je naslijedio od pape Franje.
Do sada je Lav donio samo dva velika imenovanja. U rujnu je imenovao nadbiskupa Filippa Iannonea prefektom Dikasterija za biskupe, popunivši mjesto koje je bivši kardinal Robert Prevost napustio kada je postao papa. Dana 12. ožujka premjestio je kardinala Konrada Krajewskog s njegove vatikanske službe papinskog milostinjara u kardinalov rodni grad Łódź u Poljskoj, gdje će služiti kao nadbiskup. Papa je svog augustinskog subrata, nadbiskupa Luisa Marína de San Martína, imenovao novim milostinjarom.
Trenutačno je u Kuriji pet prefekata starijih od 75 godina, dobi u kojoj su prema kanonskom pravu dužni predati svoju ostavku. Postoje nagađanja da bi Lav mogao prihvatiti te ostavke manje-više odjednom. No pape često dopuštaju kardinalima da ostanu na takvim dužnostima, čak i do 80. godine. Kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, navršit će tu dob ovog srpnja, dok ostali kurijalni kardinali imaju još barem godinu dana do toga.
Ako Lav ostavi neke od tih ljudi na dužnosti još neko vrijeme, to će vjerojatno odražavati njegovo povjerenje u njihove sposobnosti. To će također odražavati promišljen i strpljiv stil upravljanja koji je dosad pokazao kao papa. Zauzeo je tradicionalniji pristup protokolu i liturgiji od svojega prethodnika te je poništio neke odluke pape Franje vezane uz financije, ali Lav nije dao znakove naglog prekida s programom prethodnog pontifikata. To je pomoglo smiriti prilike nakon često burnih 12 godina pod Franjom i omogućilo Lavu da, kakve god promjene možda planirao, odgodi otkrivanje svojih karata.
Ista logika mogla bi se primijeniti i na način na koji će Lav postupiti s najraspravljanijim i, na neki način, najznakovitijim Franjinim imenovanjem u Rimsku kuriju.
Kardinal Victor Fernández bio je kontroverzan i prije nego što je u srpnju 2023. imenovan prefektom Dikasterija za nauk vjere, među ostalim i zbog knjige koju je napisao o „umijeću ljubljenja“. Nakon njegova dolaska u Vatikan ponovno je otkrivena i druga knjiga, o duhovnosti orgazama.
Njegovo proglašenje smjernica za neliturgijske blagoslove istospolnih parova u prosincu 2023. bila je jedna od najspornijih odluka posljednjeg pontifikata, što je dovelo do sukoba s afričkim biskupima koji su odbili dopustiti takve blagoslove na svom kontinentu.
Kardinal Fernández ima samo 63 godine i kada bi ga Lav zamijenio prije isteka njegova mandata 2028., to bi se vjerojatno shvatilo kao kritika Franjine prosudbe u osjetljivim pitanjima moralnog nauka. Kakvi god bili Lavovi stavovi o tim pitanjima, mogao bi odlučiti slijediti primjer svoga prethodnika u vezi s ovom službom.
Franjin prvi pročelnik za nauk vjere, tada nadbiskup Gerhard Müller, bio je na toj dužnosti manje od godinu dana kada je novi papa preuzeo službu 2013. godine. Njih dvojica teško su se slagala, što su Müllerove kasnije kritike jasno pokazale. No Franjo ga je zadržao na dužnosti i čak ga imenovao kardinalom, prije nego što ga je konačno zamijenio na kraju njegova petogodišnjeg mandata.
Umjetna inteligencija
Lavovo prvo javno spominjanje umjetne inteligencije dogodilo se drugog punog dana njegova pontifikata, u govoru Kardinalskom zboru, u kojem je snažno nagovijestio da će se tim pitanjem baviti u enciklici u tradiciji Rerum Novarum (O kapitalu i radu) njegova imenjaka pape Lava XIII.
Sveti Otac od tada je više puta spomenuo umjetnu inteligenciju, izražavajući zabrinutost zbog utjecaja te tehnologije na sve, od oružanih sustava do homilija, za koje kaže da ih svećenici trebaju pisati sami, a ne prepuštati chatbotu.
Socijalna enciklika pape Lava nesumnjivo će obraditi niz tema, ali umjetna inteligencija zasigurno će biti u središtu pozornosti medija, a time i većine onih koji će o dokumentu doznati posredno, preko vijesti. Papine riječi vjerojatno će izazvati snažan i širok interes, jer zbunjenost i tjeskoba oko umjetne inteligencije iz dana u dan rastu. Oni koji ne mogu vjerovati prometejevskim obećanjima tehnoloških mogula očajnički traže smjernice, a najvjerodostojniji izvor takvih smjernica jest papinstvo — najbliže što imamo globalnom moralnom autoritetu, čak i za mnoge nekatolike.
Najbliža usporedba s ovom situacijom jest uzbuđenje koje je pratilo Laudato Si’, encikliku pape Franje iz 2015. o brizi za stvorenje, koja je dospjela na naslovnice pozivom na borbu protiv klimatskih promjena smanjenjem upotrebe fosilnih goriva. No okoliš je izrazito politizirana tema i reakcije na Franjin dokument uvelike su se podijelile po stranačkim linijama. Nasuprot tome, umjetna inteligencija zabrinjava ljude vrlo različitih ideoloških usmjerenja, što znači da je potencijalna publika Lavove poruke praktički neograničena.
Rizik je, međutim, da će očekivanja od te poruke postati nemoguće visoka te da će se mnogi razočarati, osobito oni koji očekuju konkretne političke preporuke kakve Lav vjerojatno neće iznijeti u tako složenom i brzo mijenjajućem području.
Preseljenje u Apostolsku palaču
Na početku svojega pontifikata Lav je dao do znanja da će se preseliti u Apostolsku palaču, koju je Franjo napustio u korist vatikanske gostinjske kuće Svete Marte. To je bila jedna od nekoliko papinih odluka da obnovi tradicije koje je njegov prethodnik napustio.
Pripreme za preseljenje još uvijek traju gotovo godinu dana kasnije, a u međuvremenu Lav ostaje u vatikanskom smještaju u kojem je živio kao kardinal. Nakon što je dvanaest godina bila zatvorena, papinska rezidencija zahtijevala je opsežnu obnovu, uključujući uklanjanje nakupljenog golubljeg izmeta na terasi, prema riječima osobe upoznate s tim pitanjem. Rezidencija, koja je bila osmišljena za kućanstvo sa slugama, također se preuređuje kako bi papi bilo lakše kuhati sam za sebe — hobi kojim se, kako se kaže, bavi tijekom svojih tjednih posjeta papinskoj vili u Castel Gandolfu, još jednoj rezidenciji koju je Franjo izbjegavao.
Jedan vatikanski dužnosnik kaže da smatra kako bi Lavovo preseljenje moglo biti prekretnica te da bi veće promjene, uključujući i na području imenovanja, mogle doći brže nakon što se papa smjesti u svoj novi dom. Kakve god bile moguće posljedice, on se tome zasigurno raduje više nego itko drugi.
Izvor
