Raskol ostaje nedostižan, ali se podjele šire čak i na sam Rim. Četiri mjeseca nakon biskupskih posvećenja u Écôneu, osuda Svećeničkog bratstva sv. Pija X. postaje sve veći problem za Vatikan.
Dekret o izopćenju, izdan nakon biskupskih ređenja u Écôneu, sada izaziva poteškoće i unutar same Rimske kurije. U istraživačkom članku objavljenom 30. listopada 2026. u njemačkom katoličkom dnevniku Die Tagespost, novinar Guido Horst otkriva da je Dikasterij za zakonodavne tekstove u više navrata pokušao, u suradnji s Dikasterijem za nauk vjere, razriješiti pravne proturječnosti sadržane u dokumentima od 2. srpnja. Međutim, ti su pokušaji osujećeni zbog nedostatka suradnje kardinala Víctora Manuela Fernándeza, prefekta Dikasterija za nauk vjere, koji, čini se, nije voljan izmijeniti tekstove objavljene pod njegovom odgovornošću.
Položaj kardinala Fernándeza postaje sve neugodniji jer primjedbe više ne dolaze samo od Bratstva ili neovisnih kanonista, nego i od rimskog tijela nadležnog za tumačenje kanonskoga prava i osiguravanje dosljednosti crkvenoga zakonodavstva.
Papine odluke stavljene po strani
Jedna od glavnih proturječnosti odnosi se na ispovijedi i ženidbe koje sklapaju svećenici Bratstva, čiju valjanost popratna obrazložna napomena uz dekret od 2. srpnja nastoji dovesti u pitanje – pritom potpuno zanemarujući odredbe koje je nekoliko godina ranije izričito utvrdio papa Franjo, a koje su, povrh toga, nadopunjavale kanonske temelje na koje se Bratstvo oduvijek pozivalo.
Povodom Izvanrednoga jubileja milosrđa 2015. godine papa Franjo izričito je priznao pravo vjernika da valjano i zakonito prime odrješenje od grijeha od svećenika Bratstva. Ta je odredba isprva bila ograničena na jubilarnu godinu, ali je apostolskim pismom Misericordia et misera od 20. studenoga 2016. produljena do daljnjega. Izražavajući Svetom Ocu zahvalnost za tu očinsku gestu, Bratstvo je podsjetilo da se oduvijek s potpunom sigurnošću oslanjalo na izvanrednu jurisdikciju predviđenu kanonskim pravom zbog stanja duhovne nužde vjernika. Franjina intervencija stoga nije promijenila valjanost odrješenja koja podjeljuju njegovi svećenici, nego je katolicima koji su možda još imali određene dvojbe omogućila da im bez bojazni pristupe, kako je tada istaknula Generalna kuća Bratstva.
Nekoliko mjeseci poslije, 27. ožujka 2017., Papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei objavilo je, uz izričito odobrenje Svetoga Oca, nove odredbe o ženidbama vjernika Bratstva. Njima je, među ostalim, dijecezanskim biskupima omogućeno da ovlaste svećenika FSSPX-a za primanje ženidbenog pristanka. Bratstvo je pozdravilo te mjere, čija je svrha bila okončati neutemeljeno osporavanje ženidbi koje su bile potpuno valjane prema odredbama kanonskoga prava primjenjivima u stanjima nužde.
Te odluke pape Franje ne samo da nikada nisu opozvane nego ih ni obična obrazložna napomena nekog dikasterija ni u kojem slučaju ne može poništiti, jer je ovlasti dodijelio sam papa. Biskup Juan Ignacio Arrieta, bivši tajnik Dikasterija za zakonodavne tekstove, ponovno je u srpnju istaknuo to načelo u intervjuu za katolički medij AdVaticanum, naglasivši da se ovlast dodijeljena papinskom odlukom može opozvati samo aktom jednake pravne snage.
Jednako je upitno i upozoravanje vjernika koji pohađaju kapele Bratstva, jer se njime priziva mogućnost izopćenja zbog pripadnosti navodnom raskolu. Naime, samo Papinsko vijeće za zakonodavne tekstove priznalo je u obrazložnoj napomeni od 24. kolovoza 1996., koja se odnosila na kanonske posljedice biskupskih posvećenja iz 1988. godine, da sudjelovanje na bogoslužjima ne predstavlja formalno pristajanje uz raskol. Ni danas se pohađanje kapela Bratstva ne može smatrati raskolničkim činom jer FSSPX nikada nije prestao ispovijedati svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi i priznavati autoritet Vrhovnog Svećenika.
Ponovljeni pokušaji uspostavljanja suradnje s kardinalom Fernándezom
Prema informacijama koje je prikupio Guido Horst, Dikasterij za zakonodavne tekstove u više je navrata pokušao surađivati s Dikasterijem za nauk vjere kako bi se uklonile te nedosljednosti, ali nije uspio dobiti suradnju kardinala Fernándeza.
Njemački novinar također izvještava da je diplomatska misija Svete Stolice u jednoj zemlji u kojoj Bratstvo ima osobito snažnu prisutnost od Dikasterija za zakonodavne tekstove dobila pojašnjenje prema kojemu Fernándezova napomena ne predstavlja opoziv odredbi o ženidbama iz 2017. godine, koje je izričito odobrio Sveti Otac.
Unatoč tim nastojanjima, nije objavljeno nikakvo javno pojašnjenje kojim bi se ispravili sporni dokumenti. Zbog navodnog odbijanja kardinala Fernándeza da surađuje, papa Lav XIV. mogao bi naposljetku biti primoran osobno intervenirati kako bi riješio spor između dvaju rimskih dikasterija.
Ovaj bi slučaj mogao imati posljedice i za samog prefekta Dikasterija za nauk vjere. Guido Horst citira Eda Condona, suosnivača američkog katoličkog medija The Pillar, koji smatra da bi trajni propust Dikasterija da razjasni kanonske posljedice biskupskih posvećenja mogao ojačati zahtjeve za prijevremenom smjenom kardinala Fernándeza, čiji bi sadašnji mandat trebao završiti 2028. godine.
Ova otkrića dolaze u trenutku kada Svećeničko bratstvo sv. Pija X. nastavlja poduzimati pravne korake protiv dekreta od 2. srpnja. U priopćenju objavljenom u listopadu Generalna kuća potvrdila je da je nastavila koristiti pravna sredstva predviđena kanonskim pravom, pritom poštujući potrebnu suzdržanost kako bi se postupak mogao nesmetano odvijati.
Budući da nije uspio dokazati raskol koji navodno kažnjava, Rim se sada suočava s podijeljenošću vlastitih dikasterija oko pravnih posljedica te osude. Ta kakofonija razotkriva bezizlaznu situaciju u kojoj se Sveta Stolica našla u ovom pitanju.
Napomena za uredničku provjeru: U izvorniku se na jednom mjestu spominje „Papinsko vijeće za zakonodavne tekstove”, dok se drugdje govori o Dikasteriju za zakonodavne tekstove. U prijevodu sam zadržao razliku kako bi se slijedio izvorni tekst. Također, izraz episcopal ordinations prevodio sam kao „biskupska posvećenja”, što je u ovom kontekstu preciznije od „biskupskih ređenja”.
