Naslovnica Crkva Novi smjer za Crkvu: nema više kardinala za veće talijanske gradove

Novi smjer za Crkvu: nema više kardinala za veće talijanske gradove

Grad Firenca, kao što se dogodilo Genovi, Torinu, Palermu, Napulju, Milanu i Veneciji, ubuduće više neće imati kardinala na čelu biskupije. I za glavni grad Toskane namjera pape Franje je nastaviti sa zamjenama, ali bez imenovanja novih kardinala. Tako bi trebalo biti i za ono što je oduvijek, stoljećima, bilo važno kardinalsko sjedište. Nakon jutrašnjeg umirovljenja kardinala Giuseppea Betorija, na snagu je stupilo službeno imenovanje firentinskog župnika s dugom prošlošću misionarenja u Africi, don Gherarda Gambellija, dosadašnjeg svećenika Gospe della Tosse u Firenci. Rođen 1969. u Viareggiu, zaređen je 1996. Od 2011. do 2022. bio je u Čadu, a prošle se godine vratio u Italiju kako bi radio u župi. Do sada je jedina talijanska pokrajinska prijestolnica s kardinalskom tradicijom koju je zadržao papa Franjo Bologna s kardinalom Matteom Zuppijem.

Čini se da su kriteriji za izbor novih nadbiskupa više-manje isti: ljudi iz Crkve prilično niskog profila, ali s važnim iskustvom u socijalnom radu, misijama, pastoralu. Redovnički ili čak dijecezanski župnici. Papa Franjo je od početka svog mandata jasno dao do znanja da je alergičan na važne akademske titule, na brojne publikacije, na teološke smjerove koji se sigurno smatraju relevantnima, iako je odlučio privilegirati anonimnije profile s jakim pastoralnim pečatom. „Pastir mora mirisati na ovce“, rekao je u više navrata, slikovitim izrazom objašnjavajući nužnu promjenu ritma kako bi se Crkvi dala mogućnost da se približi običnim ljudima, periferijama, sudbinama bez glasa u društvu. Ista sudbina Firence bez kardinala mogla bi zadesiti i Rim, papinu biskupiju, u kojoj je prošli tjedan smijenjen kardinal Angelo De Donatis – koji je već bio župnik u crkvi San Marco na Piazzi Venezia – da bi bio premješten u kuriju. Umjesto toga, Franjo bi mogao odrediti da će odsada pomoćni biskup voditi rad biskupije, umjesto kardinalskog vikara, kao što je uvijek bilo u prošlosti. Papa je u apostolskoj konstituciji Ecclesiarum Communione utvrdio da se lik namjesnika u svakom pogledu treba smatrati papinim namjesnikom. Članak 2 pravilnika o osoblju Vikarijata glasi da su “kardinal vikar i vicegerent vikari Svetog Oca”, a kasnije, u istom paragrafu, navodi se da su pomoćni biskupi biskupski vikari. S tim premisama, možda Rim stvarno više ne bi imao kardinale u budućnosti.

Izvor