Novouvedeni propisi koji se odnose na tradicionalnu latinsku misu provode se na strože ili labavije načine diljem zapadnog svijeta, ovisno o lokalnom biskupu. Neki biskupi, bilo zato što sami cijene tradicionalnu misu ili zato što prepoznaju njezinu važnost za neke katolike, očito dopuštaju da se situacija nastavi otprilike kao što je bila. Drugi biskupi definitivno nisu takvi.
Papa Franjo 16. srpnja 2021. izdao je apostolsko pismo Traditionis Custodes (Čuvari tradicije) u kojem je izjavio da Novus Ordo Missae — reformirana misa koju je proglasio papa sv. Pavao VI. nakon Drugog vatikanskog koncila – je “jedinstveni izraz lex orandi [zakona molitve] rimskog obreda.” Ukinuo je široka dopuštenja koja je papa Benedikt XVI. dao za slavljenje starog obreda mise u svom pismu Summorum Pontificum iz 2007. godine. Benediktov izraz za obred – Izvanredni oblik rimskog obreda, koji ga razlikuje od novog obreda, redovnog oblika – sada je ukinut.
U pismu koje je pratilo njegov dekret, Franjo je objasnio da je svjetska anketa među biskupima otkrila da mnogi štovatelji stare mise iskorištavaju slobodu koju je papa Benedikt dao i uzrokuju podjele u Crkvi. Rekao je da će se oni koji su vezani za stariju misu “u dogledno vrijeme morati vratiti” novom obredu.
U prosincu 2021. kardinal Arthur Roche, prefekt ureda za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, izdao je dodatna ograničenja.
Zatim, ove veljače, Franjo je pojasnio da biskupi moraju dobiti odobrenje od Svete Stolice prije nego što daju dozvolu da se župne crkve koriste za tradicionalnu latinsku misu, te prije nego što dopuste svećenicima, koji su zaređeni nakon objave Traditionis Custodes, da dobiju ovlasti za njeno slavljenje.
Zajednice naklonjene latinskoj misi još uvijek se bore s ovim dektretima, a reakcije variraju od rezignacije do straha od onoga što bi sljedeće moglo biti oduzeto.
“Vide rukopis na zidu”, rekao je umirovljeni njujorški svećenik. Neki od intervjuiranih za ovaj članak, kao što je ovaj svećenik, tražili su da ih se ne imenuje ili identificira samo imenom.
“Jedna od posljedica je što su razočarali tolike ljude. To je izazvalo bolne reakcije: ljudi koji su posvećeni Izvanrednom obliku osjećaju se kao da su prisiljeni na katakombe“, rekao je svećenik.
Dio tajne atmosfere dolazi iz samih propisa. Na temelju rimskih dekreta, zajednicama latinske mise nije dopušteno navoditi vrijeme svojih bogoslužja na župnom biltenu ili web stranici, pa čak ni na uslugama prijenosa uživo.
Kao što je često slučaj u ovakvim situacijama, razvijaju se kreativni odgovori. Jedan svećenik navodi latinsku misu u svom biltenu kao “misu mladih”. Upućeni prepoznaju da je to vrijeme za tradicionalnu latinsku misu jer na nju dolazi veliki broj mladih i mladih obitelji.
S druge strane, u nekim biskupijama postoji, kako kaže jedan svećenik, “benigni nemar” od strane mjesnog biskupa, dopuštajući da se status quo uglavnom nastavi.
Ali postoji i nesigurnost, znajući da Rim uvijek može ukoriti suosjećajne biskupe.
“Većina biskupa ne želi učiniti život teškim i neugodnim vjernicima koji vole tradicionalnu liturgiju”, rekao je Gregory DiPippo, urednik web stranice New Liturgical Movement.
“Krist je rekao: ‘Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati.’ Pa, ako gledate bilo kojom mjerom i samo budete objektivni, gdje raste Crkva? Raste li u onim redovima koji su ukinuli tu naviku ili je to rast u zajednicama koje su tradicionalnije i kreću se prema fokusu i karizmama koje su više usredotočene na Krista?”
Tradicionalna latinska misa “i dalje privlači uglavnom mlađu populaciju – mlađe obitelji, mlade odrasle osobe, mlade obitelji s puno djece.”
Među vjernicima još uvijek postoji želja za više: da se misa održava na obvezne blagdane, da se mogu slaviti neki sakramenti poput vjenčanja i krštenja, ali sve je to ograničeno.
“Ljudi su uplašeni, uznemireni…”
“Mislim, ne razumiju logiku: u vrijeme kada Crkvi opada utjecaj u društvu, “a ljudi se okreću od Boga, od postojanja usredotočenog na Krista”, crkvenim vođama bilo bi mudrije prepoznati područja u kojima postoji rast u Crkvi.
Vjernici smatraju da je očuvanje tradicionalne latinske mise važno ne samo za njih same i njihov duhovni život nego i za Crkvu i društvo u cjelini. Kada se gotovo cijelo društvo “zatvorilo” zbog pandemije COVID-19, uključujući i većinu crkava, župnici tradicionalnih župa nastavili su pružati sakramente – važne kanale milosti.
Anonimni umirovljeni njujorški svećenik rekao je kako smatra da su novi propisi “naštetili zvanjima”, mladi ljudi koji su skloni tradiciji vjerojatno neće provesti godine studirajući za svećenike ako neće imati mogućnost slaviti stari obred mise. Nitko, od onih s kojima smo razgovarali za ovaj članak, nije znao za novozaređenog svećenika koji je dobio ovlasti za tradicionalnu misu, a neki su rekli da se zahtjevi rutinski odbijaju.
“Imamo mlađih svećenika u nadbiskupiji koji su više tradicionalni, ali dekreti iz Rima su ih nekako stavili u sjenu, što je vrlo žalosno”, rekao je umirovljeni svećenik. “I mislim da je to jedan od razloga zašto je opao broj poziva.”
Dok bi namjera pape Franje mogla biti poticanje većeg jedinstva, ovaj svećenik vjeruje da će to imati suprotan učinak.
Upitan razumiju li ljudi zašto je papa Franjo uopće objavio ove dekrete, svećenik je rekao: “Mislim da se još uvijek svi češkaju po glavi zbog toga. Skoro svi s kojima sam razgovarao još uvijek su zbunjeni.”
Za sada, međutim, biskupije prate situaciju i planiraju vidjeti kako njihova provedba propisa funkcionira, izvještavajući Rim svake godine. Jedino što ljudi u klupama mogu učiniti je nastaviti i dalje moliti.
