Naslovnica Crkva Zašto Vatikan priznaje pravoslavne ženidbe, a ne ženidbe sklopljene u Bratstvu svetog...

Zašto Vatikan priznaje pravoslavne ženidbe, a ne ženidbe sklopljene u Bratstvu svetog Pija X.?

Odgovor leži u bitno različitim pravnim i crkvenim stvarnostima.

Ovoga mjeseca Sveta Stolica službeno je proglasila da se Bratstvo svetoga Pija X. (SSPX) nalazi u stanju raskola, što je među vjernicima izazvalo brojna pitanja. Jedno od najčešćih jest zašto Katolička Crkva priznaje valjanost ženidbi sklopljenih u pravoslavnim Crkvama, dok se ženidbe koje sada sklapaju svećenici Bratstva smatraju nevaljanima.

Otac Davide Cito, profesor kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Svetoga Križa u Rimu, naglašava da odgovor leži u bitno različitim pravnim i crkvenim okolnostima.

Kako je objasnio za ACI Prensa, španjolsku partnersku agenciju EWTN Newsa, iako pravoslavne Crkve nisu u punom zajedništvu s Rimom, one se trenutačno ne nalaze u stanju formalnog raskola usporedivog sa stanjem Bratstva svetoga Pija X.

„Riječ je o dvjema različitim situacijama. Pravoslavni nisu u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom, ali nisu izopćeni. Nasuprot tome, Bratstvo je počinilo formalni čin prekida crkvenoga zajedništva“, objasnio je.

Kanonist je podsjetio da je prije nedavne deklaracije o raskolu položaj SSPX-a bio drukčiji. Iako su postojale ozbiljne doktrinarne i stegovne napetosti s Rimom, Bratstvo se pravno nije nalazilo u sadašnjem položaju.

„Bratstvo je moglo valjano sklapati ženidbe jer nije bilo u stanju formalnog raskola“, istaknuo je.

Naime, tijekom pontifikata pape Franje svećenici Bratstva dobili su ovlasti za valjano ispovijedanje te su, pod određenim okolnostima i uz odobrenje mjerodavne crkvene vlasti, mogli prisustvovati sklapanju ženidbi kao službeni svjedoci Crkve.

Međutim, nakon formalne objave raskola Vatikan je jasno dao do znanja da se te ovlasti više ne mogu izvršavati.

Naime, izvori iz Dikasterija za nauk vjere naglasili su za ACI Prensa „nevaljanost tih dvaju sakramenata“ (misleći na ispovijed i ženidbu), za čije je slavljenje papa Franjo 2019. dao dopuštenje kao znak pastoralne blizine.

Isti izvor iz Dikasterija potvrdio je da je pojašnjenje od 2. srpnja objavljeno „uz odobrenje pape. Sam je papa izričito upozorio da će se to dogoditi ako zarede biskupe, u pismu koje je poslao [vrhovnom poglavaru SSPX-a ocu Davideu] Pagliaraniju samo nekoliko sati prije nego što su bez papinskoga mandata obavljena biskupska ređenja. Nema nikakve sumnje u njegovu volju. To je odluka Svete Stolice.“

Dikasterij za nauk vjere, kojim predsjeda kardinal Víctor Manuel Fernández, također je pojasnio da se, proglašavajući raskol, nije bavio prijašnjim položajem SSPX-a nakon što je papa Benedikt XVI. 2009. ukinuo izopćenja, niti kasnijim ustupcima pape Franje. Umjesto toga usredotočio se „na činjenicu da su nova biskupska ređenja – kao raskolnički čin – nedvojbeno stvorila stanje izopćenja i raskola te da se sada primjenjuje ono na što su bili jasno upozoreni“.

Govoreći o tome, Cito je objasnio: „Raskolnik ne može valjano ispovijedati niti valjano svjedočiti pri sklapanju ženidbe jer od Tridentskoga sabora ti sakramenti zahtijevaju kanonsku ovlast ili dopuštenje.“

Zašto se priznaju pravoslavni sakramenti?

Odnosi između katolika i pravoslavnih doživjeli su odlučujući zaokret tijekom Drugoga vatikanskog sabora i pontifikata svetoga Pavla VI. U prosincu 1965. papa Pavao VI. i ekumenski patrijarh Atenagora I. potpisali su zajedničku deklaraciju kojom su ukinuta uzajamna izopćenja iz 1054. godine, događaja koji se tradicionalno smatra početkom Velikoga raskola između Istoka i Zapada.

Iako taj čin nije obnovio puno zajedništvo, okončao je stoljeća uzajamnih osuda i izopćenja te otvorio novo poglavlje ekumenskoga dijaloga.

„Nalazimo se u zajedništvu, premda ne u punom zajedništvu“, sažeo je Cito. „Zato postoje područja u kojima je moguće dijeliti sakramentalni život, što je nezamislivo u slučaju formalnoga prekida zajedništva izazvanoga raskolom, kakav postoji u slučaju Bratstva“, primijetio je.

Katolička Crkva priznaje valjanost pravoslavnih sakramenata jer drži da su istočne Crkve sačuvale apostolsko nasljeđe i valjano svećeništvo. Zbog toga, objasnio je Cito, postoji mogućnost određene communicatio in sacris – sudjelovanja vjernika različitih Crkava u pojedinim sakramentima, kako to predviđa kanonsko pravo.

„Kanon 844 dopušta katolicima i pravoslavnima da u određenim slučajevima primaju neke sakramente jedni od drugih. I sam sam to vidio u pastoralnoj praksi. To je moguće zato što postoji istinsko sakramentalno zajedništvo, premda nije potpuno“, rekao je.

Stručnjak je naglasio da je položaj sasvim drukčiji kada je riječ o osobama koje su izopćene ili svjesno sudjeluju u djelovanju raskolničke zajednice.

Izopćenje je kanonska kazna koja zabranjuje dijeljenje i primanje određenih sakramenata. Raskol, pak, podrazumijeva odbacivanje zajedništva s Crkvom i autoriteta rimskoga prvosvećenika, odnosno formalno odvajanje od Katoličke Crkve.

U slučaju Bratstva svetoga Pija X. Sveta Stolica smatra da sada postoji formalni prekid toga zajedništva, što sa sobom nosi pravne i sakramentalne posljedice.

„Kada netko odbacuje ekumenski sabor ili niječe bitne elemente zajedništva s papom i zborom biskupa, situacija s kanonskoga stajališta postaje vrlo složena“, rekao je Cito.

Profesor je istaknuo da su neke tradicionalističke zajednice nastale iz SSPX-a, poput Svećeničkoga bratstva svetoga Petra (FSSP), ostale u punom zajedništvu s Rimom te bez poteškoća nastavljaju slaviti tradicionalnu liturgiju.

„Problem nikada nije bio samo liturgija. Pitanje zadire u temeljne doktrinarne aspekte povezane s Drugim vatikanskim saborom i crkvenim zajedništvom“, naglasio je.

Kako se oni koji napuste SSPX mogu vratiti punom zajedništvu s Crkvom

Nova pravila Svete Stolice predviđaju da vjernici i svećenici koji odluče napustiti SSPX i vratiti se punom zajedništvu s Crkvom više neće ovisiti o posebnoj strukturi poput Komisije Ecclesia Dei, koju je 1988. osnovao sveti Ivan Pavao II.

Ubuduće će se moći izravno obratiti mjesnim biskupima ili poglavarima tradicionalističkih ustanova koje su potpuno uključene u život Crkve. Novi protokol Dikasterija za nauk vjere ima za cilj olakšati taj povratak.

„Postupci su vrlo jednostavni jer je riječ o ljudima koji žele biti katolici i žele biti u zajedništvu s Crkvom“, dodao je Cito.

Vatikanski dokument upozorava da oni koji se žele potpuno vratiti Katoličkoj Crkvi ne mogu nastaviti redovito sudjelovati u aktivnostima ustanove koja se sada smatra raskolničkom.

„Pojašnjenje Dikasterija za nauk vjere, priloženo dekretu o izopćenju, u tome je posve jasno: sveti službenici dijele sakramente nedopušteno, a u slučaju pokore i ženidbe i nevaljano. Stoga se biskupije i njihovi pastiri pozivaju na budnost te da potiču vjernike da ostanu postojani u crkvenom zajedništvu i da ne sudjeluju u slavljima ili aktivnostima koje promiče SSPX“, istaknuo je otac Pierpaolo dal Corso, predavač kaznenoga kanonskog prava na Katedri svetoga Pija X. u Veneciji.

Izvor